Samo KBC Split i Zagreb duguju milijardu prema dobavljačima: Ovo je lista najvećih dužnika
Veledrogerije traže da im se što hitnije plati dvije milijarde kuna za dugove bolnica i još dodatnih 700 milijuna kuna za dospjele dugove ljekarni, prenosi 24sata.hr
KBC Zagreb duguje veledrogerijama gotovo 800 milijuna kuna, a slijedi ga KBC Split s 364 milijuna.
Hrvatska: Lječnici na svojim radnim mjestima, OBŽ ne dostavlja cijepiva
Donosimo listu 12 najvećih dužnika, a riječ je o dugu prema četiri veledrogerije okupljene u Koordinaciji pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, na dan 31. siječnja ove godine. Ne čudi što je KBC Zagreb na prvome mjestu jer je to najveća ustanova u Hrvatskoj, s više od 6000 zaposlenih, pa ima i najveće potrebe. Druga bolnica po količini pruženih usluga je KBC Sestre milosrdnice, ali je po dugovima ipak treća. Za sve bolnice zajedničko je da su prisiljene na nove minuse i nova zaduživanja, a sustavnog rješenja na razini države nema.
Treba svakako znati da dobar dio bolnica u Hrvatskoj ima mjesečne troškove za plaće djelatnika koji su veći od ukupnog limita dogovorenog s HZZO-om.
I što se onda događa?
Bolnice isplate plaće, a daljnje poslovanje nastave s novim minusom. I tako iz mjeseca u mjesec. Dugovi se pokrivaju novim dugovima. Jer drugog izbora nemaju. U takvoj situaciji je prošle godine, zbog prekovremenih sati, puna četiri mjeseca bila KBC Sestre milosrdnice. Pomoćnik ravnatelja za financije te bolnice, Ivan Markotić, kaže da, uz sve, već godinu i pol isplaćuju zaostatke za prekovremene po pravomoćnim presudama. Riječ je o tužbama koje su svojedobno podnosili liječnici diljem Hrvatske. Samo u prošloj godini Vinogradska je za te isplate dala 20 milijuna kuna, što se, s druge strane, odrazilo na neispunjavanje obaveza prema dobavljačima.
U ovoj bolnici su od početka epidemije troškovi znatno povećani, a bolnički limit je bio cijelo vrijeme isti. Povećao se nešto u siječnju ove godine, ali samo u segmentu isplate plaća, jer su kolektivnim ugovorom medicinskim djelatnicima porasle plaće. Ipak, svoja dugovanja drže ispod 365 dana, što nam je potvrdio i ravnatelj prof. dr. Mario Zovak. Nijedna bolnica, ističe prof. dr. Zovak, ne može dobro poslovati, s obzirom na dinamiku cijena i potrošnju te činjenice da osim novca od HZZO-a praktički nemaju drugih prihoda.
– Nismo još u panici za isporuku, nisu nam sjeli na račun i nema nikakvih ovrha. Lijekovi nam dolaze na dnevnoj bazi i dobavljači još nisu uveli nikakve restrikcije. Trudimo se maksimalno kad su rokovi plaćanja u pitanju – kaže nam prof. dr. Zovak.
Nedavno su veledrogerije uvele novo pravilo, a to je da isporučuju lijekove za onu vrijednost koju bolnica u tom trenutku može platiti. To se pravilo ne odnosi na sve bolnice, nego na one koje imaju neplaćene fakture starije od godinu dana. Jedna od njih je i Opća bolnica Pula, a ravnateljica doc. dr. Irena Hrstić kaže da se čupaju iz dugova kako znaju i umiju. Sa stanjem je, ističe, upoznata u županija pa će se vidjeti kako će se priča dalje razvijati. U ovom trenutku lijekova u Puli ima, ali ravnateljica ne zna hoće li i sutra biti tako. Nemoguće je predvidjeti što će se događati sljedećih dana, s obzirom na to da ono što naruče moraju platiti odmah.
Na četvrtome mjestu dužnika našao se KBC Rijeka, s 233,4 milijuna kuna duga. U bolnici kažu da nisu prekoračili rok od 360 dana za plaćanje računa veledrogerijama.
– Mi, po svojoj procjeni, time spadamo među bolje dužnike. Opskrba lijekovima je redovna i za sada sve normalno funkcionira – kratko su nam rekli u KBC-u Rijeka, ne želeći komentirati dug bolnice od 233 milijuna kuna.
Više od 6 milijardi duga
Veledrogerije u ovom trenutku potražuju više od šest milijardi kuna bolničkih dugova, a već smo pisali da se ministar zdravstva Vili Beroš ne slaže s tim iznosom. Beroš, naime, kaže da je dug 3,6 milijardi i da veledrogerije u javnosti plasiraju tezu o većem dugu jer ga obračunavaju od datuma kad izdaju fakturu, a ne od datuma dospijeća, kako bi po zakonu trebalo biti. Zamolili smo za komentar ministrove tvrdnje Dianu Percač, predsjednicu Koordinacije veledrogerija pri HUP-u.
– Bili bismo prezadovoljni kad bi bolnice platile dospjeli dug u iznosu koji spominje ministar Beroš, jer se radi o milijardama kuna, o iznosima koji su za većinu građana nezamislivi. Pritom je važno podsjetiti da tek svaka peta kuna utrošena u zdravstvenom sustavu odlazi na lijekove i da oni nipošto nisu najveći uteg zdravstvenog sustava, problem je negdje drugdje – kaže Diana Percač dodajući kako je stvarni dug već spomenutih šest milijardi kuna i da dugovanje bolnica raste svaki dan za novih 20 milijuna kuna.
Generalno, u bolnicama je teško dobiti komentar kako se nose s dugovima i kako namjeravaju riješiti probleme. Jasno je da ni jedna ustanova to ne može sama, jer njihovi limiti ne ostavljaju prostora za normalno redovno funkcioniranje, a kamoli za pokrivanje nagomilanih dugova. Kao što je i ministar Beroš istaknuo prije dva dana, ovaj problem trebaju rješavati svi, zajedničkim snagama. Počevši od države i njezina proračuna pa do lokalnih zajednica, županija i gradova, koji su osnivači bolnica. U protivnom, već kroz nekoliko dana nekim bi bolnicama mogla biti obustavljena dostava lijekova i medicinskog materijala.
