Samo KBC Split i Zagreb duguju milijardu prema dobavljačima: Ovo je lista najvećih dužnika
Veledrogerije traže da im se što hitnije plati dvije milijarde kuna za dugove bolnica i još dodatnih 700 milijuna kuna za dospjele dugove ljekarni, prenosi 24sata.hr
KBC Zagreb duguje veledrogerijama gotovo 800 milijuna kuna, a slijedi ga KBC Split s 364 milijuna.
Hrvatska: Lječnici na svojim radnim mjestima, OBŽ ne dostavlja cijepiva
Donosimo listu 12 najvećih dužnika, a riječ je o dugu prema četiri veledrogerije okupljene u Koordinaciji pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, na dan 31. siječnja ove godine. Ne čudi što je KBC Zagreb na prvome mjestu jer je to najveća ustanova u Hrvatskoj, s više od 6000 zaposlenih, pa ima i najveće potrebe. Druga bolnica po količini pruženih usluga je KBC Sestre milosrdnice, ali je po dugovima ipak treća. Za sve bolnice zajedničko je da su prisiljene na nove minuse i nova zaduživanja, a sustavnog rješenja na razini države nema.
Treba svakako znati da dobar dio bolnica u Hrvatskoj ima mjesečne troškove za plaće djelatnika koji su veći od ukupnog limita dogovorenog s HZZO-om.
I što se onda događa?
Bolnice isplate plaće, a daljnje poslovanje nastave s novim minusom. I tako iz mjeseca u mjesec. Dugovi se pokrivaju novim dugovima. Jer drugog izbora nemaju. U takvoj situaciji je prošle godine, zbog prekovremenih sati, puna četiri mjeseca bila KBC Sestre milosrdnice. Pomoćnik ravnatelja za financije te bolnice, Ivan Markotić, kaže da, uz sve, već godinu i pol isplaćuju zaostatke za prekovremene po pravomoćnim presudama. Riječ je o tužbama koje su svojedobno podnosili liječnici diljem Hrvatske. Samo u prošloj godini Vinogradska je za te isplate dala 20 milijuna kuna, što se, s druge strane, odrazilo na neispunjavanje obaveza prema dobavljačima.
U ovoj bolnici su od početka epidemije troškovi znatno povećani, a bolnički limit je bio cijelo vrijeme isti. Povećao se nešto u siječnju ove godine, ali samo u segmentu isplate plaća, jer su kolektivnim ugovorom medicinskim djelatnicima porasle plaće. Ipak, svoja dugovanja drže ispod 365 dana, što nam je potvrdio i ravnatelj prof. dr. Mario Zovak. Nijedna bolnica, ističe prof. dr. Zovak, ne može dobro poslovati, s obzirom na dinamiku cijena i potrošnju te činjenice da osim novca od HZZO-a praktički nemaju drugih prihoda.
– Nismo još u panici za isporuku, nisu nam sjeli na račun i nema nikakvih ovrha. Lijekovi nam dolaze na dnevnoj bazi i dobavljači još nisu uveli nikakve restrikcije. Trudimo se maksimalno kad su rokovi plaćanja u pitanju – kaže nam prof. dr. Zovak.
Nedavno su veledrogerije uvele novo pravilo, a to je da isporučuju lijekove za onu vrijednost koju bolnica u tom trenutku može platiti. To se pravilo ne odnosi na sve bolnice, nego na one koje imaju neplaćene fakture starije od godinu dana. Jedna od njih je i Opća bolnica Pula, a ravnateljica doc. dr. Irena Hrstić kaže da se čupaju iz dugova kako znaju i umiju. Sa stanjem je, ističe, upoznata u županija pa će se vidjeti kako će se priča dalje razvijati. U ovom trenutku lijekova u Puli ima, ali ravnateljica ne zna hoće li i sutra biti tako. Nemoguće je predvidjeti što će se događati sljedećih dana, s obzirom na to da ono što naruče moraju platiti odmah.
Na četvrtome mjestu dužnika našao se KBC Rijeka, s 233,4 milijuna kuna duga. U bolnici kažu da nisu prekoračili rok od 360 dana za plaćanje računa veledrogerijama.
– Mi, po svojoj procjeni, time spadamo među bolje dužnike. Opskrba lijekovima je redovna i za sada sve normalno funkcionira – kratko su nam rekli u KBC-u Rijeka, ne želeći komentirati dug bolnice od 233 milijuna kuna.
Više od 6 milijardi duga
Veledrogerije u ovom trenutku potražuju više od šest milijardi kuna bolničkih dugova, a već smo pisali da se ministar zdravstva Vili Beroš ne slaže s tim iznosom. Beroš, naime, kaže da je dug 3,6 milijardi i da veledrogerije u javnosti plasiraju tezu o većem dugu jer ga obračunavaju od datuma kad izdaju fakturu, a ne od datuma dospijeća, kako bi po zakonu trebalo biti. Zamolili smo za komentar ministrove tvrdnje Dianu Percač, predsjednicu Koordinacije veledrogerija pri HUP-u.
– Bili bismo prezadovoljni kad bi bolnice platile dospjeli dug u iznosu koji spominje ministar Beroš, jer se radi o milijardama kuna, o iznosima koji su za većinu građana nezamislivi. Pritom je važno podsjetiti da tek svaka peta kuna utrošena u zdravstvenom sustavu odlazi na lijekove i da oni nipošto nisu najveći uteg zdravstvenog sustava, problem je negdje drugdje – kaže Diana Percač dodajući kako je stvarni dug već spomenutih šest milijardi kuna i da dugovanje bolnica raste svaki dan za novih 20 milijuna kuna.
Generalno, u bolnicama je teško dobiti komentar kako se nose s dugovima i kako namjeravaju riješiti probleme. Jasno je da ni jedna ustanova to ne može sama, jer njihovi limiti ne ostavljaju prostora za normalno redovno funkcioniranje, a kamoli za pokrivanje nagomilanih dugova. Kao što je i ministar Beroš istaknuo prije dva dana, ovaj problem trebaju rješavati svi, zajedničkim snagama. Počevši od države i njezina proračuna pa do lokalnih zajednica, županija i gradova, koji su osnivači bolnica. U protivnom, već kroz nekoliko dana nekim bi bolnicama mogla biti obustavljena dostava lijekova i medicinskog materijala.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.