Hoće li ploča s imenom Radovana Karadžića postati nadgrobni spomenik Dodikove politike?

Poznato je da je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, još 5. novembra prilikom predstavljanja posljednjeg izvještaja o našoj zemlji pred Vijećem sigurnosti UN-a tražio da se Dodik sankcioniše zbog postavljanja sporne ploče. Inzko mu je ponudio rok u kojem bi trebao ukloniti ovu ploču, u protivnom mu slijedi zabrana putovanja u sve zemlje Evropske Unije.

Dodik je, u svima već dobro poznatom maniru kabadahije, odmah poručio da Inzka više niko ozbiljno ne shvata, te da će prije Inzko otići odavde nego što će njemu zabraniti ulazak u EU. Ovim je sam sebi dao vjetar u leđa, pa je, tako ohrabren, prihvatio učešće na online sastanku pred članicama Vijeća sigurnosti UN-a, oslanjajući se na to da će mu ruski ambasador, za koga je vjerovao da je inicijator sastanka, pružiti “sigurnost”.

I tako je Dodik pripremio artiljeriju i zapucao redom. Po neodrživosti BiH, Bošnjacima, Sarajevu, ugroženosti Srba, otcjepljenju i trećem entitetu. Paljbu je ipak najviše fokusirao na visokog predstavnika, nazvavši ga monstrumom i strancem koji sarađuje s Bošnjacima iz Sarajeva i govori samo u njihovo ime.

Ogoljena suština

Kad je paljba utihnula i dim se slegao ogolila se pred očima svjetske javnosti suština političkog djelovanja Milorada Dodika. Sam je otkrio s kakvim stajalištima nastupa u BiH, da mu je vrijeđanje visokih predstavnika ustaljena praksa te da teze koje iznosi nemaju uporište.

 

Inzko: Tražit ću da se Dodiku zabrani putovanje u EU ako ne ukloni ploču s imenom Radovana Karadžića

 

S druge strane, ambasadori, osim očekivano ruskog, otvoreno su podržali rad visokog predstavnikau našoj zemlji i tako najbolje oslikali protutežu politika u BiH. Poslane su poruke osude veličanja aratnih zločinaca, pozvali su na usvajanje zakona o zabrani negiranja genocida, podržan je rad Ustavnog suda sa stranim sudijama, osuđene sve blokade poput one o formiranju nove vlade u FBiH i upućeni pozivi na provođenje presude Sejdić-Finci.

Prazne riječi

Da neće sve ostati na protokolarnosti i praznim riječima, vidjelo se u ponedjeljak, kada je Vijeće EU usvojilo uredbu o uspostavljanju globalnog režima sankcija za prekršitelje ljudskih prava. Prvoj takve vrste, koja omogućava sankcioniranje pojedinaca, entiteta i tijela, uključujući državne i nedržavne aktere, odgovorne ili povezane sa ozbiljnim kršenjima i zloupotrebama ljudskih prava širom svijeta.

Kako se navodi u toj uredbi takve restriktivne mjere predviđat će zabranu putovanja koja se odnosi na pojedince i zamrzavanje finansijskih sredstava i resursa, te zabranu raspolaganja finansijskim sredstvima i resursima fizičkim ili pravnim licima, subjektima ili tijelima koja su odgovorna za teška kršenja ili povrede ljudskih prava, koja pružaju podršku takvim kršenjima ili takvim povredama, ili u njima na neki drugi način učestvuju, kao i onima koji su povezani sa navedenim fizičkim i pravnim licima, subjektima i tijelima.

Nakon UN-a: Ili će Dodik promijeniti politiku ili ide sa scene

 

Ciljane sankcije mogu se nametnuti odgovornima za navedena djela ili onima koji pružaju finansijsku, tehničku ili materijalnu podršku ili su na drugi način uključeni u ta djela, kao i povezanim osobama/tijelima.

Okvir ciljanih restriktivnih mjera odnosi se na djela poput genocida, zločina protiv čovječnosti i druga ozbiljna kršenja ili zloupotrebe ljudskih prava. Ostala kršenja ili zloupotrebe ljudskih prava također mogu potpasti pod djelokrug sankcijskog režima, ako su ta kršenja ili zloupotrebe široko rasprostranjene, sistematične ili na drugi način ozbiljno zabrinjavaju u pogledu ciljeva zajedničke vanjske i sigurnosne politike utvrđenih Ugovorom o EU.

Crna lista

Vijeće će, na prijedlog države članice ili visokog predstavnika EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, uspostaviti, pregledati i mijenjati “crnu listu”.

Ovim činom je Dodik stavljen u veoma težak položaj u kojem mora voditi bitku na dva fronta. S jedne strane, ne skida mu se ploča sa studenskog doma na Palama jer tako gubi i ovo malo političkog kredibiliteta koje mu je nakon katastrofalnih rezultata SNSD-a na Lokalnim izborima preostalo.

S druge strane, ne želi, da mu “Drina bude granica”, jer će Srbija obzirom na to da je u procesu pristupanja EU, biti prinuđena slijediti njenu vanjsku politiku, te tako i sama uvesti sankcije predsjedniku SNSD-a.

Gubi tlo pod nogama

U svemu ovome, kako kruže priče po političkim kuloarima, Dodik se izgleda odlučio na treću opciju. Njegovi odani ljudi navodno pokušavaju u Istočnom Sarajevu pronaći način kako ukloniti spornu tablu sa studentskog doma, a da u javnosti to bude drugačije prikazano. Uklanjanje bi trebalo navodno trebali uraditi sami studenti, pod izgovorom da voljenog predsjednika žele sačuvati od sankcija međunarodne zajednice.

Kako će se stvari dalje odvijati još uvijek je teško prognozirati, ali primjetno je da je Dodik izgubio samouvjerenost koja je obilježila njegovo političko djelovanje. Šef SNSD-a, naočigled svih, gubi tlo pod nogama, a ploča s imenom Radovana Karadžića vrlo lako bi mogla postati nadgrobni spomenik njegove političke karijere.