Grenland – potencijalna iskra koja će zapaliti Trumpove ratove | Grenland

Nedavni telefonski razgovor, koji je opisan kao žestok, između američkog predsjednika Donalda Trumpa i danske premijerke Mette Frederiksen izazvao je zabrinutost u danskim krugovima. List The Financial Times prenio je izjave visokopozicioniranih evropskih izvora da je Trump, kada mu je Frederiksen odbila ustupiti Grenland, počeo tiradu psovki i prijetnji.

Hoće li Trump ostvariti svoju prijetnju o preuzimanju kontrole nad otokom, makar i silom? Može li Grenland postati prva iskra koja će zapaliti Trumpove ratove?

Prije nego što se pozabavimo informacijama i studijama koje rasvjetljavaju ovu temu i predviđaju njene moguće ishode, ukratko ćemo se osvrnuti na američku prošlost odnosa prema arktičkim otocima i na načine na koje je ranije preuzimala slične teritorije putem sporazuma s državama, uključujući i samu Dansku. Također ćemo iznijeti sažetak osnovnih podataka o Grenlandu.

SAD i preuzimanje danskih otoka

Jack Landman Goldsmith, profesor prava na Univerzitetu Harvard, u studiji koju je sredinom januara objavio američki Institut za Arktik, potvrđuje da ovo nije prvi put da Sjedinjene Američke Države (SAD) žele preuzeti otok od Danske pod izgovorom ostvarivanja “ciljeva nacionalne sigurnosti”.

Goldsmith dodaje da je jedan od razloga zašto Trump želi Grenland sprečavanje drugih država da nad njim steknu prevlast.

“Pogledate – ne treba vam čak ni dvogled – samo pogledate i vidite kineske brodove posvuda. Ruski brodovi su posvuda. Nećemo dopustiti da se to nastavi”, rekao je Trump, govoreći o otoku.

Slične zabrinutosti potaknule su i bivšeg američkog predsjednika Abrahama Lincolna da pokuša preuzeti tadašnju Zapadnu Indiju, koja je bila pod kontrolom Danske. Smatrao je da bi to područje moglo postati metom evropskih sila, posebno Velike Britanije i Austrije. Međutim, Lincolnovo ubistvo 1865. godine odgodilo je proces preuzimanja ovih otoka. Američki interes za ovim područjem ponovno se pojavio u osvit Prvog svjetskog rata, nakon otvaranja Panamskog kanala 1914. i straha od njemačke kontrole nad tim teritorijama.

Do januara 1917. godine Danska je ustupila Zapadnu Indiju, danas poznatu kao St. Thomas, St. John i St. Croix, Sjedinjenim Američkim Državama za 25 miliona dolara.

Profesor Goldsmith zaključuje da su sličnosti između “bitke” za dansku Zapadnu Indiju i Trumpovog kockanja za Grenland očigledne. Trump je zabrinut zbog utjecaja Kine i Rusije u regiji i nastoji demonstrirati američku vojnu i ekonomsku moć u skladu sa svojim sloganom “Amerika na prvom mjestu”.

Grenland, koji je trenutno u fokusu Trumpove pažnje, najveći je otok na svijetu sa strateškim položajem i neiskorištenim bogatstvom minerala i nafte. Iako je Grenland sastavni dio Danske, uživa lokalnu autonomiju. Oko 80 posto njegove površine pokriveno je snijegom, dok preostalo područje naseljava 57.000 ljudi.

Panika u Danskoj

Danska premijerka Mette Frederiksen objavila je na društvenoj mreži Facebook, u trenutku kada je novi američki predsjednik polagao zakletvu, sljedeće: “Vjerovatno nas čeka dugo i teško razdoblje […] Očekujem da ćemo se mi, Evropljani, morati suočiti s novom stvarnošću.”

Tamara Alterescu, reporterka radija Kanada iz Kopenhagena, ističe da poruka premijerke Frederiksen otkriva njeno zaprepaštenje nakon razgovora s Trumpom, tokom kojeg je ponovio prijetnje o pokretanju trgovinskog rata ako mu Danska ne prepusti Grenland. Trump je tokom razgovora odbio povući izjavu od 7. januara, u kojoj navodi da ne isključuje mogućnost upotrebe sile za pripajanje otoka.

Dopisnici The Financial Timesa prenose da su visokopozicionirani evropski dužnosnici potvrdili da telefonski razgovor nije protekao dobro i da je Trump bio agresivan prema svojoj danskoj kolegici. Jedan od dužnosnika je rekao: “Bilo je užasno”, a drugi je dodao: “Bio je krajnje odlučan. Prije poziva bilo je teško shvatiti stvari ozbiljno, ali mislim da je situacija sada vrlo ozbiljna.”

Izvori upućeni u detalje razgovora izjavili su da je danska premijerka ponudila dodatnu saradnju u vezi s vojnim bazama i eksploatacijom mineralnih sirovina, ali je Trump bio uporan u svojoj namjeri da preuzme teritoriju. “Njegove namjere su bile vrlo jasne”, rekli su.

U istom kontekstu, američki list Newsweek objavio je izvještaj svog političkog dopisnika Dana Goodinga pod naslovom “NATO saveznik potpuno izbezumljen nakon poziva Donalda Trumpa”, ističući da je razgovor, koji se dogodio pet dana prije Trumpove inauguracije, gurnuo Dansku u krizu.

Newsweek dodaje da do ove krize dolazi uprkos činjenici da je Danska važan saveznik NATO-a, te da je poslala trupe da se bore zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama u ratovima u Iraku i Afganistanu.

‘Proces ucjene je tek počeo’

Reporterka Alterescu u svom izvještaju potvrđuje da u danskoj prijestolnici vlada stanje političke uzbune, jer su hitni sastanci između političara i poslovnih ljudi ovih dana sve češći. Pitanje koje proganja sve, a na koje još nema konačnog odgovora, glasi: “Dokle će Trump ići sa svojim prijetnjama o preuzimanju Grenlanda?”

Iako Trump u svom inauguracijskom govoru nije spomenuo Grenland, čim je stigao u Ovalni ured, novinarima je potvrdio svoj interes za sjevernu regiju, što je i ranije ponavljao. “Grenland je prekrasno mjesto i trebamo ga iz sigurnosnih razloga. Uvjeren sam da će Danska na kraju prihvatiti (ustupanje)”, rekao je.

Izvještaj Radiostanice Kanada prenosi izjavu danskog ministra vanjskih poslova, koji je priznao da se “njegova vlada sada priprema na svaku mogućnost, jer je proces ucjene tek počeo”. Upozorio je da svjetski poredak ne može dopustiti da zemlja, samo zato što je snažna, postupa po vlastitoj volji.

U izvještaju se, također, navodi da je republikanski zastupnik Andy Ogles, bliski Trumpov saveznik, iznio svoju namjeru da predstavi prijedlog zakona kojim se od Kongresa traži da podrži pregovore između Trumpa i Danske o hitnom preuzimanju Grenlanda.

Danski zastupnik u Evropskom parlamentu Anders Vistisen uputio je otvorenije upozorenje u Evropskom parlamentu, zbog čega su mu upućeni zahtjevi da poštuje disciplinu i red, rekavši: “Dragi predsjedniče Trump, pažljivo poslušajte: Grenland je dio Danskog kraljevstva već 800 godina, to je neodvojivi dio naše zemlje i nije na prodaju. Dopustite mi da to kažem riječima koje možete razumjeti: gospodine Trump, idite dođavola!”

Mogući scenariji

Na temelju izvještaja i studija koje su se bavile ovom temom, možemo predvidjeti četiri scenarija u koja bi ova kriza mogla prerasti zbog Trumpove neobuzdane želje da osvoji Grenland.

U izvještaju objavljenom 10. januara u američkom časopisu Politico, pod naslovom “Trumpova invazija na Grenland bila bi najkraći rat na svijetu”, navodi se da je novi američki predsjednik izazvao šok u Evropi kada je odbio isključiti mogućnost korištenja vojne sile kako bi pripojio otok Grenland.

Časopis ističe da podaci ne ostavljaju nikakvu sumnju u to ko će pobijediti u ovom sukobu. Ako Trump ispuni svoju prijetnju o pripajanju Grenlanda silom, to bi bio najkraći rat na svijetu zbog velike razlike u vojnoj moći između dvije strane. Danska nema nikakve odbrambene sposobnosti da zaustavi bilo kakav američki napad. Iako brodovi danske obalne straže često plove jugoistočnim Grenlandom, danski mediji izvještavaju da nije kupljen čak ni program potreban za otvaranje vatre na ciljeve kako bi bio instaliran na tim brodovima.

Politico dodaje da, prema sporazumu iz 1951. godine između Danske i Sjedinjenih Američkih Država, SAD je preuzeo odgovornost za odbranu Grenlanda od bilo kakvog napada, s obzirom na to da Danska nije u mogućnosti to učiniti. Prema tome, ako Trump pokuša silom zauzeti otok, postavlja se pitanje: ko će se boriti protiv Amerikanaca, jer to zapravo jedino može biti američka vojska!?

Politico dalje objašnjava da su Sjedinjene Američke Države značajno smanjile svoje vojno prisustvo na otoku nakon završetka hladnog rata. Međutim, radarska stanica za rano upozoravanje još postoji u svemirskoj bazi Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda, kao jedna od najvažnijih stanica za praćenje svemirskih letjelica i balističkih raketa, uključujući nuklearne bojeve glave koje Moskva ispaljuje.

Danska bi mogla zatražiti pomoć od Evropske unije, a francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot potvrdio je da Evropska unija neće dopustiti otimanje teritorija koje joj pripadaju, iako nije jasno hoće li Evropska unija zapravo moći pružiti vojnu pomoć Danskoj u ovom slučaju, smatra Politico.

Prema časopisu, Danska bi se mogla obratiti NATO-u prema članu 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji garantira uzajamnu odbranu među članicama. Međutim, situacija je ovog puta složenija jer je izvor prijetnje, također, članica saveza, što je Agathe Demarais, zvaničnica za javnu politiku pri Evropskom vijeću za vanjske odnose opisala kao “toliko zbunjujuću i toliko besmislenu da, kada razmislite o tome, uopće nema smisla”.

• Trgovinski rat i ekonomski pritisci

Prema zajedničkom izvještaju novinara BBC-ja Laure Gozzi iz Kopenhagena i Roberta Greenalla, trgovinski rat i ekonomski pritisak najveća su potencijalna prijetnja Danskoj. Trump bi mogao značajno povećati carine na dansku i evropsku robu, što bi moglo prisiliti Dansku da se odrekne Grenlanda.

Trump je zaprijetio uvođenjem globalnih carina od 10 posto na sav uvoz iz SAD-a, što bi moglo ozbiljno poremetiti evropski rast.

Prema izvještaju BBC-ja, među danskim industrijama koje bi mogle biti najviše pogođene ovom mjerom je farmaceutska industrija, budući da SAD nabavlja iz Danske proizvode kao što su slušna pomagala, većinu inzulina te lijek za dijabetes Ozempic, koji proizvodi danska kompanija Novo Nordisk.

• Trump će skrenuti pažnju s ovog pitanja

Profesor na Hardvardu Goldsmith u svojoj studiji citira bivšeg američkog ambasadora u Poljskoj Daniela Frieda da su “Trumpove prijetnje Grenlandu, možda, samo provokacija […] Trump uživa govoriti stvari koje tjeraju ljude da srljaju, brbljaju i izražavaju ljutnju.”

Prema izvještaju BBC-ja, neki smatraju da bi Trumpov potez mogao biti samo demonstracija moći s ciljem da se Danska potakne da ojača sigurnost Grenlanda u suočavanju s prijetnjama Rusije i Kine, koje nastoje ojačati svoj utjecaj u regiji.

Prošlog mjeseca Danska je već najavila novi vojni program vrijedan 1,5 milijardi dolara za Arktik.

“Ono što je bilo važno u Trumpovim riječima jeste da Danska mora ispuniti svoje obveze na Arktiku ili dopustiti Sjedinjenim Američkim Državama da to učine”, kaže Elisabeth Svane, glavna politička dopisnica Politikena.

• Nezavisnost Grenlanda i bliži odnosi sa SAD-om

Izvještaj BBC-ja potvrđuje da među građanima Grenlanda postoji konsenzus da će na kraju doći do nezavisnosti, a ako ljudi glasaju za nezavisnost, Danska će to prihvatiti.

Američki list The Hill citirao je Ulrika Prama Gada, višeg istraživača na Danskom institutu za međunarodne studije, koji je rekao da je grenlandski premijer, možda, ljut na Dansku i entuzijastičan u vezi s održavanjem referenduma o nezavisnosti otoka, ali da mora pronaći rješenje da spasi ekonomiju Grenlanda, koju finansira Danska. Dodaje da bi uspostavljanje partnerstva i saradnje sa SAD-om moglo biti najbolje rješenje.

Istraživač Gad smatra da, čak i ako bi se Grenland mogao riješiti Danske, ne bi se mogao riješiti Sjedinjenih Američkih Država. Otkako su američke trupe preuzele kontrolu nad Grenlandom u vrijeme Drugog svjetskog rata, Amerikanci nikada nisu napustili otok i smatraju ga ključnim za sigurnost SAD-a.