fbpx

Govor predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine na UN konferenciji COP26 

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se učesnicima UN konferencije COP26

Željko Komšić pred Generalnom skupštinom UN-a, Foto: društvene mreže

Veliko mi je zadovoljstvo što sam danas ovdje i što imam priliku pozdraviti vas sve na ovako značajnoj konferenciji posvećenoj klimatskim promjenama. Konferenciji koja se održava u trenutku kada smo, svakodnevno, suočeni sa posljedicama pandemije, kao i cijelim nizom klimatskih izazova koji pred nas stavljaju težak zadatak za budućnost cijelog svijeta.

Zato je važno postići zajednički dogovor na koji način ubrzati globalno djelovanje protiv klimatskih promjena, kako bi se porast temperature zadržao ispod 1.5 stepeni Celzijusa, te spriječilo da klimatske promjene izmaknu kontroli.

Izazovi su različiti za svaku od naših zemalja, ali bez obzira na to, neophodno je da u borbi sa klimatskom krizom budemo na istoj strani, i djelujemo zajedno. Kao što je neophodno i da postavimo realne i ostvarive ciljeve, jer će za implementaciju biti potrebna značajna finansijska sredstva, posebno u zemljama s nižim GDP-om po glavi stanovnika, kao što je Bosna i Hercegovina.

Moja zemlja ulaže napore u smanjenju emisija stakleničkih gasova, ali ćemo u narednom periodu morati ulagati i više energije i novca kako bismo dostigli ciljeve koje smo postavili sebi. Zadovoljstvo mi je što danas mogu reći da je Bosna i Hercegovina u aprilu ove godine dostavila Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC) svoj ažurirani Utvrđeni doprinos (NDC) potvrđujući svoju opredijeljenost ispunjavanju Pariškog klimatskog sporazuma.

Dostavljanjem ovog dokumenta, Bosna i Hercegovina je jedna od prvih zemalja Zapadnog Balkana koja je usvojila ažurirani NDC sa planom smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte za 33,2% do 2030. i skoro 66% do 2050. godine.

U cilju ispunjenja ciljeva na prevenciji klimatskih promjena, radimo i na omogućavanju tranzicije ka održivosti i stvaranju povoljnog okruženja za privlačenje investicija privatnog sektora u čistu, pristupačnu energiju. Biće nam potrebna značajna međunarodna pomoć kada je riječ o transferu tehnologije, uspostavljanju finansijskih mehanizama za podsticanje dekarbonizacije, kao i finansijska podrška za projekte koje se odnose na klimatska pitanja.

U cilju dalje dekarbonizacije energetskog sektora, u novembru 2020. godine, Bosna i Hercegovina je potpisala Sofijsku deklaraciju, čime je preuzela obavezu da će zajedno sa EU raditi na tome da Evropa bude klimatski-neutralan kontinent do 2050. godine.

S tim u vezi, jedna od najvažnijih aktivnosti na kojoj trenutno radimo je izrada Integrisanog energetskog i klimatskog plana za period 2021-2030. godina (NECP BiH). Ovim dokumentom se usklađuju višestruki ciljevi: Evropske unije u oblasti energetike i klime, Okvirne Konvencije Ujedinjenih nacija o promjeni klime, Pariškog sporazuma i Energetske zajednice.

Naš, bosanskohercegovački plan definisat će ciljeve za povećanje mjera energetske efikasnosti, povećanja udjela obnovljivih izvora energije i smanjenja emisija stakleničkih gasova do 2030. godine, kao i potrebne politike i mjere za njihovo ostvarivanje. Cilj je da se odrede ambiciozni ciljevi za svaku od dimenzija Plana, za koje smatramo da je realno da budu dostignuti do 2030. godine, a koji će omogućiti dalji razvoj energetskog sektora Bosne i Hercegovine.

Ovdje bih naglasio da u okviru izrade Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, Bosna i Hercegovina radi na izradi Mape puta za tranziciju regiona bogatih sa ugljem. Takva tranzicija regiona bogatih sa ugljem i kompletnog energetskog sektora u Bosni i Hercegovini mora biti pravedna, i omogućiti prelazak sa uglja na obnovljive izvore energije bez gubitka radnih mjesta.

Kada je sektor energije u pitanju, za Bosnu i Hercegovinu je od najveće važnosti definisati načine finansiranja energetske tranzicije. Energetska tranzicija zahtjevaće značajna ulaganja u tehnologije i infrastrukturu s niskim udjelom ugljika. U tom smislu, Bosna i Hercegovina će, kao i niz drugih zemalja, trebati značajnu međunarodnu finansijsku pomoć i podršku za dekarbonizaciju energetskog sektora do 2050. godine sa posebnim fokusom na plansko zatvaranje rudnika uglja i obustavljanje rada elektrana na ugalj.

Nesumnjivo je da Bosna i Hercegovina želi dati svoj doprinos u borbi protiv klimatskih promjena, ali to nećemo moći učiniti sami, trebaće nam podrška i saradnja sa državama koje svojim znanjem i resursima mogu ovaj proces ubrzati. I bez obzira na činjenicu da ne predstavljam državu sa tako velikim brojem stanovnika, u naporima da zaustavimo klimatske promjene, biće nužno da svi daju svoj doprinos, i tu možete računati na nas.

​Zahvaljujem vam se na pažnji, i želim svima uspješan ostatak konferencije, za koju se nadam da će ostati upisana u historiji kao prekretnica u borbi da spasimo planetu.

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.