fbpx

Godišnjica zatvaranja zloglasnog logora Heliodrom: Mjesto stradanja i mučenja nedužnih civila, uglavnom Bošnjaka

Zatvorenici su svakodnevno psihički i fizički maltretirani, stražari su ih tukli, a zabilježeni su i slučajevi kada su psi čuvari puštani na neke od njih

Godišnjica zatvaranja zloglasnog logora Heliodrom
Foto:AA

Prema podacima Udruženja logoraša Mostar, kroz logore tzv. Herceg-Bosne – Heliodrom, Dretelj, Gabela, Široki Brijeg i druge, prošlo je preko 20.000 nedužnih muškaraca, žena i djece

Po prvi put otkako se zvanično obilježava godišnjica zatvaranja logora HVO-a, žrtve torture iz Mostara, uglavnom članovi Udruženja logoraša Mostar posjetit će prostor u kojem su danima mučeni i prebijani – nekad zloglasni Heliodrom.

Jedan od bivših logaraša Emir Hajdarović u razgovoru za Anadolu Agency (AA), podsjeća na psihička i fizička maltretiranja, na oduzimanje slobode i mogućnosti življenja, te na izgladnjivanja koja su ostavlja posljedice na sve logoraše.

“Ranije nisu bili ispunjeni svi uslovi za odlazak delegacije. Nije postojala ni spremnost institucija za to. Mnogi su nas nastojali spriječiti izgovorima kako je to danas mjesto gdje se mladi obrazuju, kako su objekti danas privatizovani i kako su nam za sve potrebne dozvole. Naša želja je položiti cvijeće pred zgradu koja je u tom vremenu bila ‘centralni zatvor’. Ona danas ne služi ničemu, devastirana je i prazna. Tu ćemo se sjetiti poginulih i patnji kroz koje smo prošli i mi koji smo preživjeli, rekao je Hajdarović.

Heliodrom je u vremenu hrvatske agresije na Bosnu i Hercegovinu bio sabirni logor takozvane Hrvatske republike Herceg-Bosna. Prema optužnici Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY), pripadnici HVO-a počeli su držati muškarce bošnjačke nacionalnosti u logoru od 1993. do aprila 1994. godine, a prethodno su uhapšene stotine civila koji su živjeli u zapadnom dijelu grada. Pripadnici HVO-a nisu razlikovali civilne od vojnih zatvorenika, kako bi se civili oslobodili. Stanje u logoru bilo je katastrofalno.

Zatvorenici su svakodnevno psihički i fizički maltretirani, stražari su ih tukli, a zabilježeni su i slučajevi kada su psi čuvari puštani na neke od njih. Pojedini zatvorenici odvođeni su u grad kako bi vršili prisilni rad poput kopanja rovova, gradnje vojnih utvrda ili skupljanja tijela mrtvih vojnika HVO-a. U najtežim slučajevima, bili su prisiljeni hodati ispred snaga HVO-a, kao živi štit.

Prema podacima Udruženja logoraša Mostar, kroz logore tzv. Herceg-Bosne – Heliodrom, Dretelj, Gabela, Široki Brijeg i druge, prošlo je preko 20.000 nedužnih muškaraca, žena i djece. Veliki broj ih je ubijen ili ranjen, a još uvijek se traga za 50 logoraša koji se vode kao nestali.

Haški sud je u novembru 2017. pravomoćno osudio čelnike takozvane Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora, čime je potvrđena prvostepena presuda iz 2013. godine.

Izvor:AA

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.

Contact Us