Apsolutno ne vidim snagu koja može ponuditi normalno, zdravo rješenje koje bi udahnulo nadu građanima u neko bolje sutra, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) magistar politoloških nauka Rijad Lavić, koji se, nezadovoljan stanjem u zemlji, sprema otići u Njemačku.
Rijad koji živi u Konjicu, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, je glasao na izborima u Bosni i Hercegovini, u oktobru 2018. godine. Na listama su bili i kandidati za vlast na nivou Federacije BiH, jedan od dva bosanskohercegovačka entiteta.
Dvije godine kasnije, taj entitet još uvijek nema novu vlast, a Vlada Federacije BiH već 24 mjeseca radi u tehničkom mandatu.
Ko je kriv?
Formiranje vlasti u Federaciji BiH uslovljava Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH.
“Jasno smo iz HDZ-a rekli da, dok se ne postigne politički dogovor o izmjenama Izbornog zakona, nema nove Vlade Federacije BiH”, ističe Ivo Tadić, delegat u Domu naroda federalnog Parlamenta iz HDZ-a BiH i dodaje kako je takav stav stranke odavno poznat javnosti.
“Mi tražimo legalno i legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, kada je u pitanju prije svega izbor izaslanika u Dom naroda, te izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. To je za nas problem na koji ukazujemo godinama. U ovom trenutku ne vidim nikakve izglede dok druga strana, Stranka demokratske akcije, ne pokaže volju da se Izborni zakon mijenja”, ističe Tadić.
U Stranci demokratske akcije (SDA), pak, krivicu prebacuju na HDZ, dugogodišnjeg koalicionog partnera.
“HDZ dovodi u vezu, neprincipijelno i politički nekorektno, konstituisanje nove vlasti sa usvajanjem Izbornog zakona BiH. Ovo je tipičan primjer ultimatuma koji neće donijeti ništa dobro, ni samom HDZ-u niti bilo kome drugom. Mnogi su procesi zakočeni, ali je najgore što nije implementirana demokratska volja građana”, kaže Jasmin Duvnjak, delegat u Domu naroda federalnog Parlamenta, iz Stranke demokratske akcije (SDA).
U Demokratskoj fronti (DF) imaju isti stav kao i SDA. Alma Kratina, zastupnica DF-a u Zastupničkom domu federalnog Parlamenta, ocjenjuje da je Federacija BiH “postala talac političkih želja HDZ-a, koji uslovljava uspostavu vlasti u Federaciji izmjenama Izbornog zakona BiH”.
“To znači da procese na federalnom nivou koči nešto što treba mijenjati na državnom. Imamo ministre u Vladi koji obnašaju druge funkcije na koje su izabrani i to je apsolutno neprihvatljivo. U zemlji u kojoj ogroman uticaj ima mala grupa ljudi, može se desiti da ova Vlada Federacije dočeka parlamentarne izbore 2022. godine”, smatra Alma Kratina.
Šta podrazumijevaju izmjene Izbornog zakona?
Božo Ljubić uputio je apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine u kojima je tražio izmjene Izbornog zakona BiH. Ljubić, koji danas obnaša funkciju predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (hrvatskih političkih stranaka u BiH) je to uradio kao predsjedavajući Zastupničkog doma državnog parlamenta.
Ustavni sud BiH je 2016. uvažio i poništio odredbu Izbornog zakona BiH prema kojoj se svakom konstitutivnom narodu (Bošnjaci, Srbi i Hrvati) iz svakog od deset kantona na području Federacije BiH daje jedno mjesto u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, jednom od dva bh. entiteta.
Radio Slobodna Evropa/Balkantimes.press
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.