Evropski parlament usvojio Rezoluciju o Bosni i Hercegovini. Veliki poraz za Hrvatsku diplomatiju

Istaknuto je da Evropska unija, kako je navedeno, snažno podržava suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Bosne i Hercegovine.

Osudili su narušavanje državnosti i Ustava Bosne i Hercegovine, te su pozvali domaće političare da donesu Ustav koji će biti u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

U Rezoluciji se osuđuje i nacionalistička i zapaljiva retorika, poricanje i veličanje ratnih zločina, među kojima je i genocid u Srebrenici.

Ranije, većina europarlamentaraca koji su članovi Komiteta za vanjsku politiku podržali su usvajanje ovog izvještaja. Njih osam tada je bilo protiv, a među njima su bili europarlamentarci iz Hrvatske.

Također, danas su odbijeni svi amandmani na tekst Prijedloga rezolucije hrvatskih eurozastupnika. Ovo predstavlja veliki politički poraz za hrvatsku diplomatiju, jer nije spomenuta ni konstitutivnost niti “legitimno predstavljanje”.

Ovo je sedam poglavlja kojima se bavio Komitet:

Pomirenje: Ukinuti “dvije škole pod jednim krovom”

U Komitetu za vanjsku politiku Parlamenta EU su ocijenili da u proces pomirenja moraju biti uključene mlade osobe i to kroz obrazovanje. Zahtijevaju uklanjanje diskriminacije djece u obrazovanju po različitim osnovama, a što se odnosi i na diskriminaciju na osnovu etničkog identiteta.

Ponovo je potcrtano na nužnost ukidanja diskriminatornih obrazovnih ustanova poznatih kao “dvije škole pod jednim krovom”. Nazvali su ih školama kojima se, između ostalog, institucionaliziraju etničke podjele.

Utvrđeno je da različiti sadržaj u školskim udžbenicima historije predstavljaju prijetnju razvoju zajedničkog, građanskog identiteta i socijalne kohezije.

Naglašeno je da se mora izvršiti reforma obrazovanja kojom će se mladima omogućiti perspektivna budućnost. Također su pozvali i na to da se bosanskohercegovačkim školarcima omogući učešće u predstojećem PISA testiranju.

Funkcionisanje demokratskih institucija: Osnažiti državnu vlast

Komitet za vanjsku politiku Parlamenta EU je napomenuo da Bosna i Hercegovina mora u potpunosti izvršiti 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Podsjetili su na važnost učinkovitije saradnje različitih nivoa vlasti.

Istakli su da je osnaživanje državne vlasti bitno za integraciju Bosne i Hercegovine u EU. Ukazali su na važnost reformi kojima će se Bosna i Hercegovina učiniti u potpunosti funkcionalnom i inkluzivnom državnom.

Vladavina prava: Reformisati VSTV

Poručili su da pravosuđe u Bosni i Hercegovini mora biti nezavisno i profesionalno, te da je potrebno izvršiti reformu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) u skladu sa preporukama Evropske komisije i Venecijanske komisije koje je savjetodavno tijelo Vijeća Evrope.

Pozvali su i na hitno suzbijanje, kako su naveli, široko rasprostranjene korupcije u javnom sektoru, a kako bi se povratilo povjerenje građana u institucije. Tako da su apelovali i na državnu vlast da usvoji novu antikorupcijsku strategiju, te da se omogući adekvatno finansiranje institucija na različitim nivoima vlasti koje se bore protiv korupcije.

Naglasili su i važnost borbe protiv organizovanog kriminala, izdvojivši borbu protiv finansijskog kriminala, sukoba interesa i zaštitu zviždača ili prijavitelja korupcije i drugih nezakonitih radnji.

Osnovna ljudska prava: Pozdravljamo prvu Povorku ponosa, provesti presude Evropskog suda za ljudska prava

U Komitetu za vanjsku politiku Parlamenta EU su zabrinuti za osnovna ljudska prava u Bosni i Hercegovini. Između ostalog, pozvali su na sprečavanje i sankcionisanje govora mržnje prema etničkim i vjerskim manjinama, ženama, LGBTIQ+ osobama, migrantima i tražiteljima azila.

Ukazali su na težak status djece, žena i LGBTIQ+ osoba koje su pogođeni diskriminacijom i nasiljem. Pa su tako upozorili da je nasilje nad ženama poraslo tokom pandemije koronavirusa.

Pozdravili su i održavanje prve Povorke ponosa LGBTIQ+ osoba 2019., te su istakli da je važno da nastaviti sa poboljšanjem statusa ovih osoba, a to podrazumijeva zaštitu od nasilja i diskriminacije.

Kako su naveli, žale zbog toga što Bosna i Hercegovina i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i zbog toga što još nije provela presude Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić i Finci, Zornić i Šlaku, a kojima se nalaže da svaki građanin, bez obzira na etnički identitet i prebivalište unutar zemlje, ima pravo da bude biran za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Zbog toga su ponovo pozvali na reformu Izbornog zakona kojim će se provesti spomenute presude, ali i otkloniti nedostaci koji dovode u pitanje legitimitet i legalitet izbora.

Ukazali su i na važnost poboljšanja rada medija. Poručili su da javni servis, BHRT mora biti finansijski stabilan, nezavisan i objektivan državni medij. U svhu zaštite i promocije jezičke i kulturološke različitosti jugoistočne Evrope, ocijenili su da je potrebno formirati višejezičnu javnu televiziju kojom će se promovirati zajedništvo i pomirenje među ljudima, po uzoru na televiziju ARTE u čijem osnivanju su učestovovale Francuska i Njemačka.

Hrvatska blokira BiH ako se ne uvaže zahtjevi Hrvata?

 

Osvrnuli su se i na stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini tokom pandemije koronavirusa. S tim u vezi, potcrtali su da mora postojati ravnoteža između osnovnih ljudskih prava i mjera protiv pandemije.

Socioekonomske reforme: Centralizirati i harmonizirati procedure za registraciju firme

U Komitetu za vanjske poslove Parlamenta EU smatraju da Bosna i Hercegovina mora imati centralizirane i harmonizirane procedure za registraciju firme. U tom kontekstu su naglasili nužnost digitalizacije, informatizacije javne uprave.

Zahtijevaju depolitizaciju javnih preduzeća i pravljenje javno dostupnog registra kompanija koje su u državnom vlasništvu.

Napomenuli su da moraju postojati odgovarajući i, kako su naveli, sveobuhvatni statistički podaci za cijelu državu.

Povezanost, energija i okoliš: Poboljšati kvalitet zraka i okončati korištenje termoelektrana

Među potezima koje su pozdravili jeste i taj što je Bosna i Hercegovina pristala da provede Pariski sporazum o zaštiti okoliša. Ali, urgiraju da Bosna i Hercegovina mora imati standarde kao EU za zaštitu okoliša, a to podrazumijeva “zelenu” i digitalnu transformaciju zemlje.

S obzirom na to da su Bosnu i Hercegovinu svrstali među evropske zemlje koje imaju najveći biodiverzitet, istakli su da je važno da uloži velike napore u konzervaciji tj. zaštiti biljnih i životinjskih vrsta.

Potcrtali su da moraju postojati harmonizirani i kontinuirani napori za poboljšanje kvaliteta zraka. Shodno tome, naveli su važnost korištenja obnovljivih izvora energije, a to za njih znači i početak napuštanja korištenja termoelektrana.

Napomenuli su da mora postojati i održivo upravljanje smećem i otpadom, a što implicira njihovo adekvatno odlaganje i reciklažu.

Vanjska politika i sigurnost: Riješiti otvorena pitanja sa Srbijom, Hrvatskom i Kosovom

Iz Komiteta za vanjsku politiku Parlamenta EU poručili su Bosni i Hercegovini da mora riješiti bilateralna pitanja sa susjednim državama, a to se odnosi na granicu sa Srbijom i Hrvatskom, kao i na riješavanje otvorenih pitanja u odnosima sa Kosovom.

Pozvali su na, kako su naveli, stvaranje novih prilika u odnosima zapadnobalkanskih država.

(Klix.ba)