Nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Države uvele carine na robu iz Kanade, Kine i Meksika, Europska unija bi mogla biti sljedeća.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je 2. februara da EU ne uzima “naše automobile, ne uzima naše poljoprivredne proizvode, ne uzima gotovo ništa, a mi uzimamo sve od njih”, nagovještavajući da bi carine mogle biti uvedene EU.
Za mnoge dužnosnike u Bruxellesu, to je pitanje “kada”, a ne “ako”.
Dužnosnici EU-a s kojima sam razgovarao smatraju da bi američke carine mogle biti uvedene već u mart, budući da je predsjednik SAD-a odredio rok do aprila za istrage američkih agencija o “nepoštenim praksama” (diplomati EU-a rijetko govore javno o takvim pitanjima, radije izvještavaju novinare u okviru neobjavljenih informacija).
Do tada će diplomati EU-a raditi prekovremeno, a mnogi još vjeruju da se može postići dogovor. Njihova taktika jednostavna je: ostati miran i usredotočiti se na američke akcije, ne na izjave.
“Vidjet ćemo kako će tržišta reagirati”, rekao mi je danas jedan visoki diplomat EU-a, nadajući se da će stav Unije – da bi transatlantski trgovinski rat loše naškodio objema stranama – biti primijećen na Wall Streetu, u Bijeloj kući i u Kongresu.
Ili, kako je jutros rekla šefica vanjske politike EU Kaja Kallas: “Onaj koji se smije sa strane je Kina”.
Puno toga je u igri. Trgovina i ulaganja između EU-a i SAD-a čine 42 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Prošle godine, bilateralni trgovinski tokovi bili su vrijedni 1,6 trilijuna eura (1,64 trilijuna dolara), a EU i SAD imaju više od pet trilijuna eura uloženih u svoje ekonomije.
Dužnosnici i diplomati EU-a nadaju se da će izložiti svoj slučaj kada američki dužnosnici iduće sedmice krenu prema Europi.
Novi američki ministar odbrane Pete Hegseth očekuje se u Bruxellesu na sastanku ministara odbrane NATO-a 13. februara.
Nekoliko dana kasnije, očekuje se da će američki potpredsjednik J.D. Vance i ministar vanjskih poslova Marco Rubio biti na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, koja okuplja svjetske vođe, dužnosnike odbrane i stručnjake za vanjsku politiku.
Jedna od karata koje EU ima u rukavu je nastavak kupovine američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG). S obzirom na to da Trump dopušta dodatno bušenje i nada se izvozu još više LNG-a, a Europljani se očajnički žele odviknuti od uvoza ruskog plina, dužnosnici EU-a nadaju se da će se to gledati kao na situaciju u kojoj obje strane pobjeđuju.
Drugi način na koji bi EU mogla pritisnuti SAD je kupovina više američkog naoružanja. Nova Trumpova administracija poziva Europljane da povećaju izdatke za odbranu, a Bruxelles je voljan potrošiti više novca na oružje – tako da “kupuj američko” može biti dio rješenja.
Još jedna taktika koju EU može iskoristiti jest omogućavanje velikim američkim tehnološkim kompanijama poput X-a i Mete, koja upravlja Facebookom, da izbjegnu potencijalno velike kazne koje bi mogle dobiti zbog navodnog kršenja propisa EU o online sadržaju.
Međutim, i dalje postoje značajne prepreke. Europska unija je dugo vremena izvozila više roba u SAD nego što je uvozila preko Atlantskog oceana. U 2023. godini trgovinski deficit iznosio je 155 milijardi eura, što se neće brzo okrenuti samo kupovinom više LNG-a i više tenkova.
Tu je i pitanje europskog jedinstva. Trgovina se odvija na razini EU-a, što znači da Bruxelles sklapa dogovore, a ne pojedinačne zemlje. Međutim, neke zemlje članice više su orijentirane na izvoz i, posljednično, ranjivije od drugih – tu mislim na Njemačku sa svim svojim luksuznim automobilima.
Dođe li do carina, EU će odgovoriti, ali ne “dolar za dolar”, kako mi je rekao jedan diplomat EU-a. Europska komisija od prošle godine radi na izradi mogućih ciljeva.
Bilo je i ranije transatlantskih trgovinskih nesuglasica. Tokom Trumpovog prvog mandata, SAD je uveo carine na čelik i aluminij, a Bruxelles je odgovorio uvođenjem carinama na klasične američke proizvode poput Harley-Davidsona i bourbona.
Realnost je, međutim, da Europa više treba Ameriku i zbog sigurnosti i zbog izvoza nego što Amerika treba Europu. Europski čelnici to znaju. Kao i Trump.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.