fbpx

Ekonomska Politika Država, Bivših Republika SFRJ, u vrijeme koronavirusa

Stopiranje plaćanja poreza, državne subvencije za plate i bolovanje, povoljni krediti i i direktna novčana pomoć, neke su od mjera koje razvijene zemlje širom sveta preduzimaju i najavljuju za naredni period, a kako bi podržale privrede svojih zemalja.

Kako se sve to odražava na strateške odluke Vlasti zemalja Jugositočne Evrope i koje su to mjere koje trenutno preduzimaju?!

Slovenija

Vlada Slovenije predstavila je javnosti predlog opsežnog zakonskog paketa za ublažavanje posljedica krize zbog pandemije virusa korona, a premijer Janez Janša rekao je da je za tu svrhu osigurano dovoljno sredstava.

Janša nije naveo koliki se iznos predviđa za spomenuti zakonski paket, no izvori bliski vladi navode da je riječ o iznosu od više od tri milijarde eura.

“Paket za ublažavanje posljedica” epidemije, ili “megazakon” s nizom mjera, trebao bi kroz finansijske podsticaje i državnu pomoć građanima i ekonomiji da pomogne da prebrodi posljedice prvih nekoliko mjeseci trajanja krize, rekao je u izjavi predsednik slovenačke vlade, dodavši da bi vlada, ako se kriza produži, predložila i drugi sličan paket mjera.

Sada predloženi zakonski paket mjera vlada će konačno uobličiti u petak i uputiti u parlamentarnu proceduru, rekao je Janša dodavši da u sadašnjoj fazi za te mjere ima “dovoljno novca” i da se na nivou EU-a donose mere labavljenja dosadašnje finansijske i monetarne discipline kako bi se članice mogle bolje suočiti s velikom krizom.

Subvencije, podsticaji hitnim službama, smanjenje plata

Mjere koje predlaže slovenačka vlada usmerene su u očuvanje postojećih radnih mjesta, nastavak poslovanja poduzeća i jačanje mogućnosti njihovog preživljavanja, omogućuju poreskne olakšice i odlaganje plaćanja, čuvaju socijalnu stabilnost države, a omogućavaju fleksibilnost u dodjeli dodataka na platu ključnim službama za vrijeme trajanja epidemije.

Između ostalog, država će naredna dva meseca subvencionisati poslodavcima plate za radnike “na čekanju” zbog zastoja u proizvodnji, te umjesto poslodavaca uplaćivati za te radnike doprinose za zdravstveno i penziono osiguranje, a isto tako i nadoknade za vrijeme bolovanja.

Za ključne djelatnosti za vrijeme epidemije, kao što su zdravstvo, civilna zaštita i druge ključne službe i servisi, Janšina vlada predložila je da zbog radnog opterećenja mogu dobijati dodatke na platu, u iznosima od 10 do čak 200 odsto u odnosu na osnovicu.

Radnici koji u vrijeme epidemije zbog situacije ne mogu na posao imat će jednak status i prava kao i oni koji su ostali bez posla i primaju nadoknadu, a penzioneri s najnižim penzijama dobiće za vrijeme trajanja krize koronavirusa poseban penzioni dodatak.

Oni koji rade kao “samozaposleni” (mikropoduzeća s jednim ili dvoje zaposlenih) imaće pravo da dobiju od države mjesečni dohodak u visini 70 odsto minimalne plate, a doprinose za njih će takođe plaćati država i neće morati da uplaćuju mjesečnu akontaciju za porez na dohodak jer će biti bez prihoda, predloženo je u paketu mjera.

Što se tiče potrebe jačanja likvidnosti preduzeća u vrijeme krize, vlada je predložila tzv. “jamstvenu šemu”, tako da će otkupljivati potraživanja koje banke imaju prema preduzećima, a zamrznuće se do daljnjeg i plaćanje poreza na dohodak.

Neiskorišćena sredstva iz evropskog socijalnog fonda, koji joj stoje na raspolaganju, Slovenija će usmjeriti u istraživanje i razvoj, naročito u razvoj lijekova, vakcine i proizvodnju opreme za zdravstvo, kazao je Janša na konferenciji za novinare.

Mjera koja će izazvati dosta podjeljenih mišljenja je predlog o smanjivanju plata svim zvaničnicima, uključujući članove parlamenta i vlade, za 30 odsto za vrijeme trajanja krize, te predlog da isto vrijedi i za sudbenu vlast, uz izuzetak onih radnika u sudstvu koji su vezani na slučajeve koji se ne mogu odložiti.

Janšina vlada, osim toga, predlaže da se za 30 odsto smanje i plate u nadzornim odborima komapnija s državnim udjelom.

Hrvatska

Hrvatska skupština prihvatila je vladin paket mjera vredan gotovo 30 milijardi kuna (3,9 milijardi evra) za pomoć privredi pogođenoj epidemijom koronavirusa. Paket sadrži 63 mere čiji je glavni cilj očuvanje radnih mjesta i isplate plata.

Tim mjerama će se omogućiti preduzetnicima i građanima pogođenim koronavirusom odlaganje plaćanja javnih dažbina, kao što su porezi na dohodak i na dobit, i doprinosi.

Plaćanja će se odložiti na tri mjeseca, uz mogućnost produženja na još tri. Nakon toga biće omogućena otplata tih dugova na rate bez kamata na rok od 24 mjeseca.

Država će u sektorima pogođenim epidemijom podržati očuvanje radnih mjesta tako što će, u visini minimalne plate, pomoći svakog zaposlenog koji bi ostao bez posla. Privremeno se suspenduju mjere za samozapošljavanje i zapošljavanje, a sredstva za njih se prenamenjuju za zadržavanje postojeće zaposlenosti.

Set mjera za finansijsku likvidnost, po riječima ministra finansija Zdravka Marića uključuje moratorijum na obaveze prema HBOR-u i komercijalnim bankama od tri mjeseca, odobrenje kredita za likvidnost za isplatu plata i dobavljača i reprogram drugih obaveza.

Marić kaže da se može očekivati da će i građanima biti omogućena odlaganje plaćanja kreditnih rata, takođe na tri mjeseca. Najavio je i beskamatne zajmove opštinama, gradovima i županijama, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranju (HZZO) i Hrvatskom zavodu za penziono osiguranje (HZMO) do visine poreza na dohodak, poreza i doprinosa čije je plaćanje odloženo i/ili je odobrena obročna otplata.

Crna Gora

U Crnoj Gori je sinoć održana konferencija za novinare na kojoj su premijer Duško Marković i guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić saopštili koji je set ekonomskih mjera utvrdila Vlada Crne Gore u cilju sanacije posljedica nastalih zbog pojave korona virusa.

Predviđeno je odlaganje plaćanja kredita za privredu i građane na 90 dana, odloženo je plaćanje poreza, kao i kreiranje nove linije IRF za pomoć privredi do maksimalnog iznosa do tri miliona eura po korisniku. Vlada je predvidela i milion evra pomoći najugroženijima. Premijer je kazao i da će članovi Vlade uplatiti po pola plate jednokratno na račun Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.

Biće obustavljene i isplate varijabilnog dijela zarade i svih budžetskih naknada za rad u komisijama, upravnim odborima. Preporučeno je i lokalnim upravama da urade isto.

Premijer je kazao i da je odloženo plaćanje zakupa za nepokretnosti u vlasništvu države na 90 dana, a sva davanja iz budžeta biće redovna.

Sve banke u Crnoj Gori su obezbedile mehanizme za redovno snabdevanje bankomata gotovinom, a privremeno su ukinute i naknade za podizanje novca na bankomatima, kao i naknade za korišćenje elektronskih plaćanja.

Banke nastavljaju sa kreditnom aktivnošću, dok će Centralna banka Crne Gore (CBCG) osigurati zakonski osnov koji bi relaksirao banke da restrukturiraju kredite čije je kašnjenje opravdano trenutnom situacijom.

Sjeverna Makedonija

Vlada Sjeverne Makedonije odlučila je da zatvori obdaništa, škole i fakultete do 24. marta, a kako djeca neće ići u školu, donijeta je odluka da se radnih obaveza oslobodi po jedan roditelj dece do deset godina, dok ne prorade vrtići i obdaništa.

Država je na sebe preuzela plaćanje zarada tih roditelja i u privatnom i u javnom sektoru.

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina, Entitet Republika Srpska

Predsednik Štaba za praćenje štetnih posledica virusa korona na stanje u privredi Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da će Vlada Srpske prolongirati uplatu poreza na dobit do kraja juna i to će biti mera koja će se odnositi na privredne subjekte koji trpe štetu od virusa korona.

“Jedna od mjera koju smo promovisali je da poslovne banke stave moratorijum na otplatu kredita”, rekao je Višković u obraćanju javnosti nakon sednice Štaba. Višković, koji je i predsednik Vlade Srpske, uputio je molbu privrednim subjektima da radnike ne otpuštaju, jer će biti razgovarano o tome kako pomoći privrednim subjektima.

Republika Srpska je položila ispit u epidemiološkim mjerama u sprečavanju širenja virusa korona i za to je dobila potvrdu i od Svjetske zdravstvene organizacije. Sada je pitanje koje ekonomske mjere preduzeti za spas privrede, odnosno ekonomije.

Poslodavci, kao i svi ostali, ne znaju do kada će pandemija da potraje, ali strepe za biznise. Po sistemu spojednih posuda, radnici u privredi se takođe sa neizvjesnošću bude svako jutro. Neko ide svaki dan na posao, neko radi od kuće, a neki, poput ugostitelja, radnika u turizmu i određenih trgovaca uopšte ne mogu da rade.

Sasvim logična pitanja su o izvesnosti ličnih primanja, plaćanja rata kredita, dažbina prema komunalnim i telekomunikacionim preduzećima.

U Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske smo provjerili koliko ljudi se od proglašenja vanredne situacije u Republici Srpskoj obratilo za odobravanje novčane naknade jer su dobili otkaz kao tehnološki višak. Tako se Zavodu od 16. do 24. marta, dakle u osam dana, obratilo 168 osoba sa zahtjevom za ostvarivanje prava na novčanu naknadu. Reč je o bivšim zaposlenima u oblasti građevinarstva, turizma i ugostiteljstva. Podsećamo, ugostiteljima je zabranjen rad zbog epidemiološke situacije, a u turizmu je sve stalo.

Poređenja radi, od početka godine ukupno je podneseno 2.697 zahtjeva za novčanu nakandu, a odobrena su 1.717 zahtjeva.

Najmanji iznos isplaćene novčane naknade u ovoj godini je 416 KM, a najveće 906 KM.

Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS, za Srpskainfo kaže da i je u ovoj situaciji Zakon o radu na snazi kojim je definisano pod kojim uslovima je moguće da poslodavac da otkaz radniku.

Mi smo stalnom u kontaktu sa predstavnicima Vlade RS i očekujemo za nekoliko dana mjere. Sitaucija je nezahvalnija jer niko ne zna do kada će pandemija da traje – navodi Stanković.

On kaže da u Sindikatu nemaju informacija o otpuštanju radnika u firmama koje imaju sindikalne organzacije.

Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da distributivna preduzeće ERS neće isključivati električnu energiju potrošačima koji ne budu platili račune za vreme vanredne situacije. Na pitanje da li su dobili smjernice, u ERS kažu da pripremaju set mjera koje će da olakšaju poslovanje privredi, kao i građanima koji su pogođeni merama nastalim zbog pandemije koronavirusa.

– U svakom slučaju, pozivamo sve one koji mogu da plaćaju svoje obaveze na vrijeme kako ne bilo dovedeno u pitanje poslovanje same ERS, ali i proizvodnja električne energije – navode u ovoj javnoj kompaniji.

U banjalučkom „Vodovodu“, koji snabdijeva najviše potrošača u RS pitkom vodom, kažu da su i pre proglašenja vanredne situacije imali razumjevanje za potrošače, a naročito za one kategorije koje iz nekog razloga nisu mogle izmirivati račune redovno.

– Dok traje vanredna situacija, nijednog potrošača nećemo isključiti sa vodovodne mreže – poručuju iz „Vodovoda“ koji apeluju na potrošače da maksimalno vode računa o potrošnji vode i da se racionalno ponašaju.

Republički štab za vanredne situacije preporučio je komunalnim preduzećima, ERS i telekom operaterima da u ovom periodu ne obračunavaju zatezne kamate potrošačima koji ne budu mogli da plate račune.

Vlada uplaćuje poreze i doprinose

Premijer RS Radovan Višković rekao je da je Vlada odlučila da uplati poreze i doprinose za radnike iz ugostiteljstva i dijelom iz trgovina pod uslovom da poslodavci uplate neto platu zaposlenima.

– Analizirano stanje sa terena i krajem marta imaćemo konkretnije podatke. U svakom slučaju, pomoći ćemo privredi i poslodavcima pod uslovom da ne otpuštaju radnike – poručio je Višković.

Bosna i Hercegovina, Entitet Federacija Bosne i Hercegovine

Ministar Dedić: 15 miliona KM namjenskih sredstava staviti u funkciju proizvodnje hrane

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić uputio je u petak u proceduru dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH.

Dopunama bi bilo omogućeno da se namjenska sredstva od pretvorbe poljoprivrednog u nepoljoprivredno zemljište, privremeno do 30. juna 2021. godine, stave na raspolaganje kantonima za podršku proljetnoj i jesenskoj sjetvi.

– Ovih naknada kantoni imaju na računima oko 15 miliona KM. Ovo je ogroman iznos koji u ovom trenutku treba hitno staviti u funkciju povećanja poljoprivredne proizvodnje. Sredstva bi se koristila namjenski. Vlada Federacije BiH je prošlosedmičnim izmjenama Programa poticaja povećala iznos namijenjen za sufinansiranje različitih programa pokretanja proizvodnje i poticanja sjetve za devet miliona KM. Sa ovih dodatnih 15 miliona KM mogli bismo još više ojačati našu poljoprivredu. Jedan od naših prioriteta u ovom periodu je obraditi i posijati što više raspoloživog poljoprivrednog zemljišta, odnosno proizvesti što veće količine hrane. Većina kantonalnih ministara nadležnih za poljoprivredu je podržala ovaj prijedlog – kaže ministar Dedić.

On naglašava da u Federaciji BiH ima više zakonskih rješenja koja zahtijevaju hitne izmjene kako bi se omogućilo korištenje namjenskih sredstava u skladu sa aktuelnim prioritetima.

– Većina namjenskih sredstva prikupljaju se u budžetima različitih nivoa vlasti svake godine i ne troše se zbog nedostatka projekata. Jedan od primjera su i višemilionska sredstava od naknade za izgradnju javnih skloništa u budžetima gradova i općina, za što je već pokrenuto donošenje zakona o njihovom korištenju. Mislim da bi Vlada Federacije BiH trebala analizirati i izmijeniti sva zakonska rješenja koja tretiraju namjenska sredstva u budžetima svih nivoa vlasti da se omogući njihovo korištenje za podršku zdravstvu, realnom sektoru i zadržavanju radnih mjesta – smatra Dedić.

Za donošenje ove i drugih odluka neophodno je pronaći modalitete održavanja sjednica Parlamenta FBiH ili razmotriti da Vlada Federacije BiH donosi Uredbe sa zakonskom snagom.

– U ovoj vanrednoj situaciji jako je bitno brzo donošenje odluka i najbolja poruka građanima je da Vlada i Parlament Federacije BiH kontinuirano rade. Najvažnije je u ovom trenutku sigurno zdravlje građana, ali moramo i razmišljati o ekonomskim posljedicama koje bi, ukoliko ne reagujemo na vrijeme, mogle biti nesagledive – zaključio je Dedić, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Udruženje poslodavaca FBiH je zaprepašteno neozbiljnošću mjera koje je predložila Vlada Federacije BiH. Očigledno je da oni ili nisu svjesni težine situacije ili ih ne zanima situacija u kojoj se nalazi privreda i radnici u realnom sektoru. Radi se o tome da su ugroženi procesa rada i na desetine hiljada radnih mjesta u kompanijama, zbog pandemije koronavirusa, navode iz UPFBiH.
“Naglašavamo da je život i zdravlje na prvom mjestu i podržavamo sve mjere koje nadležni organi poduzimaju u cilju sprečavanja širenja zaraze, ali takve mjere moraju biti praćene setom drugih ekonomskih mjera. Krajnje je neprihvatljivo da zbog zabrane rada u određenim djelatnosti ili zbog nemogućnosti odvijanja procesa rada više desetina hiljada radnika ostanu bez posla. Pozivamo hitno Vladu FBiH, Savez samostalnih sindikata BiH da postignemo dogovor da za radnike koji bi ostali bez posla dio tereta preuzme država, dio poslodavci, a dio sami radnici“, kažu u UPFBiH.

Iz UPFBiH još jednom pozivaju Vladu FBiH da omogući kontinuiranu svakodnevnu komunikaciju sa Kriznim štabom kojeg su formirali UPFBiH i Privredna komora FBiH. Ukoliko ne znaju šta trebaju raditi neka pogledaju mjere i rješenja koja su na snazi u drugim zemljama.
“Potpuno je neshvatljiva pozicija i ne oglašavanje Agencije za bankarstvo FBiH povodom prijedloga Kriznog štaba poslodavaca za uvođenje moratorija na otplatu kredita za pravna i fizička lica.
Pozivamo vlasti na nižim nivoima vlasti, kantona, gradova i općina da hitno donesu mjere iz svoje nadležnosti koje će ublažiti posljedice pandemije koronavirusa na privredu i radna mjesta.
Uz prioritetno čuvanje života i zdravlja ljudi, prioritet mora biti i očuvanje radnih mjesta i ekonomske sigurnosti radnika“, poručuju iz UPFBiH.

Srbija

Mere za oporavak srpske privrede biće predstavljene u utorak, potvrđeno je za Blic Biznis.

Iako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio da će danas biti predstavljen program mera za oporavak srpske privrede, pogođene virusom korona, prema najnovijim informacijama to će biti izneto u utorak.

Vučić je ranije najavio da će to biti program sa procenom efekata, načinom finansiranja i tehnikom i tehnologijom sprovođenja, u cilju oporavka ekonomije o posledicama epidemije virusa.

Predsednik je ukazao da srpska privreda trpi i da je veliki broj kompanija prinudno smanjio proizvodnju, ali da dobar deo njih nije otpuštao radnike zbog toga.

Vučić je pre par dana rekao da je to ozbiljan program, koji će pokazati da Srbija može brže od drugih da izadje iz ekonomskih problema u koje ju je korona bacila.

Kako je naglasio, neće biti smanjenja plata i penzija, a “pored i posle života ljudi, koji su najvažniji, mere su od ključnog značaja”.

Kosovo

Kosovski preduzetnici ocenili su da su mere Vlade Kosova za prevenciju korona virusa izazvale poteškoće u funkcionisanju preduzeća, bez obzira u kojem sektoru deluju, posebno kada su u pitanju sektor hotelijerstva, restorana, kafića zbog nemogućnosti da obavljaju svoju osnovnu delatnost kao i u sektoru turizma.

Predstavnici Privredne komore Kosova, Američke privredne komore, Nemačko kosovska privredna komora, Savet evropskih investitora i Klub proizvođača Kosova su u komunikaciji sa premijerom ali i drugim zvaničnicima zaduženim za ekonomska pitanja u Vladi Kosova isticali da su se suočili sa nenormalnim porastom potražnje za određenim proizvodima, poteškoćama u međunarodnom prevozu tereta, rastućim cenama otpreme, finalnih proizvoda, ali i sirovinama.

„Takođe, situacija stvorena nakon najave pandemije kovid-19 izazvala je paniku i totalni poremećaj na tržištu, što se odražava neposrednim padom potražnje za proizvodima i uslugama, smanjenjem plaćanja ugovorne obaveze i smanjenjem novčanog toka. Mnoge kompanije upozoravaju da u aprilu neće biti u stanju da zadrže radnike na poslu i da nastave sa plaćanjem, što će odmah rezultirati drastičnim smanjenjem zaposlenosti u privatnom sektoru“, ocenili su predstavnici preduzetnika Kosova.

Oni su upozoravali da je najveći problemi bio povezan sa odbijanjem zaposlenih da dođu na posao, i to zasnivali na odluku Vlade da se organizuje posao od kuće, gde je to moguće, ali i zbog porodičnog pritiska.

Bilo je mnogo žalbi na intervenciju inspekcijskih organa. U nekim slučajevima inspektori su na police neprehrambenih i nehigijenskih proizvoda postavili kružne trake (zabranjujući pristup), u jasnoj suprotnosti sa vladinom odlukom.

Sledeći problem sa kojim su se susretala privredna preduzeća na Kosovu bila je zabrana ulaska stranaca na Kosovo, koja je uticala na saobraćajna preduzeća, odnosno prevozna vozila kojima upravljaju strani državljani, što je prouzrokovalo probleme u snabdevanju robom imajući u vidu činjenicu da potrošnja na Kosovu u velikoj meri zavisi od proizvoda koji se uvoze.

Ozbiljan problem predstavlja zabrana međugradskog prevoza, što je stvarala velike probleme u prevozu zaposlenih sa radnog mesta i na njihova radna mesta, ali i unutrašnji prevoz koji kompanije same organizuju ili ugovaraju.

S obzirom na krhkost privatnih preduzeća i nedostatak likvidnosti, kriza izazvana korona virusom rezultiraće bankrotom mnogih preduzeća i zatvaranjem mnogih radnih mesta, a ako do toga dođe to može dovesti do uništenja ekonomske osnove Kosova i zemlju vratiti mnogo godina unazad, ocenili su privrednici.

Oni zahtevaju da Vlada hitno razvije adekvatne mere za podršku privatnom sektoru na Kosovu i ponudli su Vladi predlog mera za podršku privatnom sektoru kako bi se uticaj krize ublažio u najvećoj mogućoj meri.

Oni zahtevaju da vlada javno iskaže podršku predloženim merama za uklanjanje panike na tržištu, kao i privatnom sektoru u cilju vraćanja normalnosti na tržištu i da preduzime sve mere za obezbeđivanje dovoljne likvidnosti u ekonomskom sistemu zemlje, kako u javnom tako i u privatnom sektoru.

Takođe se zahteva da se u narednih sedam dana obezbedi bliska saradnja sa predstavnicima privatnog sektora i stručnjacima na terenu kako bi se mogao razviti detaljan program paketa finansijskih podsticaja za podršku privatnom sektoru, da bi ovaj program državne podrške postigao cilj minimiziranja štete na ekonomiji zemlje.

Izvori: (blic.rs , fbihvlada.gov.ba , profitiraj.ba , danas.rs) / balkantimes.press

 

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.