fbpx

Dr. Šemoski: Izbori (se), ne navijaj

Dr. Muhamed Šemoski: IZBORI (SE)

Dr. Šemoski: “Niste mogli fizički, e sada treba politički ubiti Bošnjake” !!!
Dr. sci. Muhamed Šemoski

Ključna uloga građana i njihovo odgovorno sudjelovanje u formiranju vlasti i organizaciji društva predstavlja jedno vrlo važno pitanje čiji korijeni sežu duboko u povijest politike i vlasti u ljudskim društvima. Itekako, ovaj drevni pojam pod imenom demokratije afirmira se na Zapadu i namjerno se, kao jedan poželjan oblik vlasti, nameće ostalim društvima.

Uglavnom, temelj formiranja ovakvog oblika vlasti počiva na humanizmu, antropocentrizmu, slobodi mišljenja, ljudskim pravima i sl.

Mnogo je diskursa glede odnosa demokratije i prava čovjeka, jer u praktičnom smislu, demokratiji i pravima čovjeka pristupa se “višearšinski”, odnosno u određenim momentima demokratija i prava čovjeka nisu jednaki za sve, nego služe u interesu “moćnih” propagatora demokratije, i na onakav način kako bi oni htjeli da izgleda, a ne na principu demokratija za sve, odnosno onakva kakva jeste, (često na štetu drugih) pristupajući samo jednoj političkoj školi, u trenutku kada će oni koji se pozivaju i kunu u demokratiju i ljudska prava, “zažmiriti”, i tada demokratija “zašuti”.

Vezani Članci:

To smo mnogo puta mogli vidjeti u svijetu, tokom ratova, izbjegličkih kriza, a to na koji način i kako se odnose “vrlo demokratske” države i sl., pa čak možemo vidjeti i kod nas, recimo, kad se “napadne” neki novinar, odmah se reagira “kako to nije uredu”, “novinari imaju svoju slobodu govora” i sl. No, isto tako, ako se “napadne” neki novinar koji nije pristalica određene grupacije ili ideologije, tada izostanu reakcije čak i od onih koji su odgovorni da reagiraju.

Slično je i kad je riječ o ženama, određenim rečenicama i uvredama na račun žena, tada naiđu na burnu reakciju, feministički pokreti ne prestaju s osudama, dok za iste i teže uvrede drugih žena, ne reagira se, pa čak se ismijavaju samo zato što ta žena ne pripada određenom političkom establišmentu ili ne pripada određenoj političkoj ideologiji, tada feministički pokreti “zažmire”. Imamo još mnogo težih primjera na Zapadu pa i kod nas, pa ćemo o načinu istinske i lažne demokratije neki drugi put.

Mnogi smatraju da su ovo presudni izbori za Bosnu i Hercegovinu, iako s ulaskom u višepartijski sistem i razvijanje pluralizma mnogo puta smo ovo slušali, te skoro za svake izbore slušamo potrošenu, iscrpljenu i otrcanu frazu “ovo su presudni i najvažniji izbori”. To nas podsjeća na onu priću iz dječijih udžbenika o pastiru koji je čuvao ovce, pa htio da se šali sa svojim susjedima, pa je sa obližnjeg brdašca zvao seljane da mu pomognu jer se pojavio vuk i kao da su on i ovce u opasnosti. Ljudi su već dva puta dolazili, međutim vuka nije bilo.

Tako su ljudi shvatili da se radi o šali i da je pastir neozbiljan. Kasnije se zaista vuk pojavio, pastir zvao da mu se pomogne, međutim, sada niko nije došao da mu pomogne, jer su ljudi mislili da je opet riječ o nekoj šali. Slično ovome, politički subjekti već nekoliko puta zloupotrebljavaju frazu “najvažniji izbori”, iako u ovom trenutku, posmatrajući geopolitčke, ekonomske, energetske, tržišne i sigurnosne prilike u regionu pa i u svijetu, ovog puta nisu daleko od istine.

Ovo je vrlo važan momentum za državu koja se suočava s raznim izazovima kako na unutarnjoj, tako i na vanjskoj razini. Tužno je to što ljudi izborima pristupaju s velikom dozom naivnosti, navijanja, neznanja, pristrasti, simpatija i mržnje. Mnogo je manji broj onih ljudi koji zaista samostalno razmišljaju o političkim procesima svoje zemlje, o idejama, o mogućnostima, o sposobnim i obrazovanim kandidatima koji se kandidiraju za tako važne pozicije.

Politika je zaista postala najunosniji posao, zato i imamo najveći broj političkih subjekata po glavi stanovnika. Tužnija od toga jeste činjenica to što i sami kandidati znaju koliko ne znaju o politologiji i da svoje tematske, problemske i spoznajne preokupacije politologija veže, imeđu ostalog, i za razumijevanje biti same politike. Bitno mu je da on sjedne na neku fotelju, da digne ruku onako kako “šef”kaže, da plata “legne” i to je njegova suština, briga njega za političke sisteme političke ideologije i procese, da upravo nerazumijevanje i neznanje o političkim procesima može dovesti do pada ekonomije, gubljenja idendtiteta, pa, na koncu, možda i države.

Najveća je borba za vlast, vlast donosi moć i novac, ovladava se resursima, preduzećima, tenderima i šta još ne… U toj borbi politički subjekti ne biraju sredstva kako bi ispunili svoj cilj, ne biraju se riječi koji se koriste političkim oponentima, obećava se sve i svašta, kako su baš oni ti koji će donjeti boljitak, sve to kako bi zaveli narod, da narod kaže: “E ovi su pravi !”. Ne znaju da su i narodu više “preko glave”, svake dvije godine su izbori (općinski ili opći). Ako uzmemo u obzir da se pripremaju godinu ranije za izbore svojim pristupom, pritiscima i načinom na koji to rade, dođemo do zaključka da se narod optereti izborima svake godine, i nije ni čudo što je izlaznost na izborima sve manja i manja.

Sve bi bilo uredu da narod izbore doživljava kao “praznik”, da može slobodno na taj dan izaći i izboriti se za svoje ideje, vizije, programe itd. Ovdje pod represivnim neoliberalističkim pristupom pod velom “demokratije” agresivno se nameće i to da nagi (goli) muškarci slobdno po danu na otvorenom i javnom mjestu mogu vršiti svoj egzibicionizam.

Demokratija poznaje i uzima u obzir određene norme, običaje u podneblju određenog drušva, te sloboda dopire sve dotle dok ne ugrožava slobodu drugoga. Zato, ovdje se propagira drugo lice demokratije. Pisao je Huntington o “Sukobu civilizacija”, no kod nas sve je jasnije da je ovdje riječ o sukobu ideologija.

Pored ovoga, vrlo važno za politiku jeste i suzbijanje siromaštva. Nekadašnji američki predsjednik Roosevelt davno je, obraćajući se Kongresu, rekao: “Amerikanci se moraju pod zakletvom odreći one koncepcije prisvajanja bogatstva koja, kroz stjecanje prekomjernih profita, stvara nepristojnu privatnu moć.

Siromašni i bijedni ljudi nisu slobodni ljudi. Primarna obaveza države i njenog građanskog društva je da ulože svoje snage i rasporde sve svoje resurse kako bi se iskorijenili siromaštvo i glad i osiguralo sigurno zarađivanje za život i pristojno stanovanje”. Koliko je to Amerika uspjela, presudite sami, kao i to da li takav stav i koncept obuhvata sve države.

Zbog toga, nemoj biti navijač i posmatrač, nego iskoristi svoje pravo, ne da glasaš, nego da izabereš svog političkog predstavnika koji će u tvoje ime govoriti u parlamentima, koji će svojim poznavanjem političkog i pravnog sistemima moći nositi se s onima koji su destruktivni i s antidržavnim idejama. Zapamti, to je tvoj predstavnik, predstavlja tebe, u ime tebe govori, i da uživaš dok gledaš kako brani državne interese i tebe, baš na mjestima gdje treba.

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.

Contact Us