Državno odvjetništvo počelo je istraživati smrt Milana Bandića. Hitna došla po Bandića na adresu gdje živi njegova bliska suradnica
DORH je počeo s izvidima o okolnostima smrti dugogodišnjeg zagrebačkog gradonačelnika, potvrdila je službeno Indexu zamjenica općinskog državnog odvjetništva Ksenija Jurin Panić.
To će tijelo, dakle, u suradnji s policijom pokušati utvrditi što se točno događalo 27. februara na zagrebačkom Vrhovcu, gdje je gradonačelnik preminuo od masivnog srčanog udara.
Temeljno je pitanje je li se Bandiću pomoglo bez odgode ili nije.
DORH se aktivirao nakon što je aktivist i stručnjak za zaštitu osobnih podataka Stjepan Perko prije 11 dana podnio kaznenu prijavu protiv Bandićeva saradnika Gzima Redžepija, bliske saradnice Natalije Price, poduzetnika Sergija Ivanovića i nepoznatog počinitelja.
Provođenje izvida znači da kaznena prijava nije odmah odbačena, nego da Općinsko državno odvjetništvo ipak želi prikupiti informacije kako bi donijelo konačnu odluku.
DORH bi sada trebao provjeriti medicinsku dokumentaciju, nalaze obdukcije, poziv Hitnoj pomoći, a možda i svjedočenja onih koji su tu večer bili s Bandićem, ali i medicinskog osoblja koje je te večeri interveniralo.
Što slijedi?
Nakon što se provedu izvidi, na temelju prikupljenih dokaza državni odvjetnik će donijeti odluku o tome ima li elemenata i za otvaranje istrage.
“DORH je dužan ispitati sve navode iz kaznene prijave, a ako utvrde da postoji osnovana sumnja da je počinjeno neko kazneno djelo u ovom slučaju, onda su dužni početi izvoditi izvide”, objasnio je Indexu odvjetnik za kazneno pravo.
Podsjetimo, Bandić je umro od srčanog udara, no još uvijek nije jasno gdje i tko je s njim bio u tom trenutku i što se točno događalo nakon što je Bandiću pozlilo, odnosno je li Hitna pomoć odmah pozvana ili je to odgađano.
Pitanja na koja i dalje nema odgovora
U noći u kojoj je umro prvo se pojavila informacija da je umro u svom stanu u Bužanovoj, onda se krenula širiti verzija po kojoj je umro kod prijatelja Sergija Ivanovića na Vrhovcu, da bi potom Index doznao da je Hitna došla po Bandića na adresu gdje živi njegova bliska suradnica Natalija Prica, koja je udaljena pet minuta hoda od kuće Sergija Ivanovića.
Iako su Bandićevi prijatelji tvrdili da su pozvali Hitnu, iz dobro upućenog izvora doznali smo da su zvali direktno ravnatelja zagrebačkog Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Žarka Rašića te da je on odmah nazvao dispečerski centar da upute vozila Hitne pomoći. Zašto nije direktno pozvana Hitna, nego je poziv išao prema ravnatelju Hitne, s kim je zapravo Bandić proveo zadnje sate, je li Hitna mogla doći prije i pružiti Bandiću pomoć na vrijeme – sve su to pitanja na koja i dalje nema preciznih odgovora.
Podsjetili smo i da je nepružanje pomoći osobi u životnoj opasnosti kazneno djelo. Članak 123 Kaznenog zakona glasi: “Tko ne pruži pomoć osobi u životnoj opasnosti, iako je to mogao učiniti bez veće opasnosti za sebe ili drugoga, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.”
Perko je pak u svojoj kaznenoj prijavi naveo: “Nastavno na sve navedeno nedvojbeno smatram kako postoji dovoljno javnodostupnih informacija koje upućuju na sumnju o postojanju kaznenog djela nepružanja pomoći iz članka 123. Kaznenog zakona, ali i kaznenog djela nepružanja medicinske pomoći u hitnim slučajevima iz članka 183. Kaznenog zakona.”
Liječnica Hitne: Ako laici krenu na vrijeme oživljavanje i Hitna dođe u roku od 10 minuta, postoje šanse
Index je razgovarao s liječnicom koja je dugi niz godina radila u Hitnoj i reanimirala pacijente. Pitali smo je kakav je postupak u slučaju kad se osoba sruši i posumnja na infarkt.
“Istog trena se poziva 112 ili 194 jer se unesrećenom svakom minutom čekanja smanjuju šanse za preživljavanje. Izuzetno je bitno započeti reanimaciju odmah nakon što se osoba sruši. Ako laici krenu na vrijeme oživljavanje i Hitna dođe u roku od 10 minuta, postoje velike šanse za uspješnu reanimaciju”, objasnila nam je liječnica.
Ako liječnik kreće s reanimacijom, on unesrećenom, navodi, tako može osigurati dotok krvi i kisika u mozak.