Defektne demokratije
Kao primjeri za drastično smanjenje indeksa se navode Brazil, Indija i Mađarska. No pad podrške klasičnoj demokratiji primjetan je i u zemljama evropskog jugoistoka. U dijelu izvještaja TI koji se odnosi na istok i jugoistok Evrope, koji je DW dobio na uvid, većina zemalja regije koja se u poslednje vrijeme naziva zapadnim Balkanom, svrstano je u kategorije “defektne” i “izrazito defektne” demokratije. Pri čemu je u ovu poslednju kategoriju svrstana jedino Bosna i Hercegovina.
Sabine Doner, jedna od autoriki izvještaja o istoku i jugoistoku Evrope u razgovoru za DW kaže kako su razlozi za smanjenje indeksa u Bosni i Hercegovini skriveni u samoj strukturi zemlje. Ipak, navodi i neke druge razloge.
– Postojeći okviri sa sistemom kakav je sada su u BiH su izuzetno teški. Ovde vidimo pogoršanje u posljednje dvije godine zbog povećanja napetosti na etno-nacionalnom nivou što otežava donošenje odluka.To je ionako teško zbog samog sistema, a sada je još mukotrpnije. Fragmentacija je dodatno produbljena ali ona je ionako dio sistema. Pod ovim uslovima je BiH teško učiniti zemljom kojom je moguće vladati. Izazovi su ogromni i oni su prije svega strukturne prirode – kaže Doner.
Dokument fondacije Bertelsman izdvaja BiH kao zemlju kojoj ječak ugrožena egzistencija jer se konstantno nalazi “na rubu raspada”. BiH se nalazi na dnu vrjednovanja i kada je u pitanju ekonomska transformacija (ograničena) kao i vladavina prava (slaba).
Najveći gubitnik – Srbija
No najveći gubitnik u poređenju s posljednjim istraživanjem prije dvije godine je Srbija. – U Srbiji primjećujemo rastući pritisak na medije i slobodu mišljenja, sve veći pritisak na diobu vlasti. Ovdje imamo egzekutivu koja praktički u potpunosti dominira zakonodavne procese. No Srbiju još uvijek ne možemo definisati kao autokratiju nego kao defektnu demokratiju – kaže Doner.
U izvještaju se govori i o tome kako je predsjednik države “u nekoliko navrata” uticao na donošenje odluka i time “potkopavao državno-pravni poredak i sistem podjele vlasti”.
Srbija je zabilježila i značajan pad u sektoru ekonomske transformacije. – Poseban problem Srbije je dominacija državnih preduzeća kad je u pitanju infrastruktura (željeznička i energetska mreža) i njihova neefikasnost koju podstiče ičinjenica da mnoga od ovih preduzeća uživaju povlašćeni položaj na tržištu iličak i monopolistički status. Njihov slab učinak često vodi ka zavisnosti od pomoći državešto opet ima za posljedicu da je Srbija po državnim subvencijama na drugom mjestu u Evropi – stoji u analizi fondacije Bertelsman.
Pravosuđe gubi u borbi protiv korupcije
U svim zemljama jugoistočne Evrope korupcija je još uvijek konstanta i jedan od najvećih protivnika razvoja demokratije.
Za Hrvatsku se kao primjer slabosti pravosuđa u borbi protiv korupcije navodi primer gradonačelnika Zagreba Milana Bandića koji je izložen “stalnim optužbama zbog korupcije i zloupotrebe položaja i jednom je i uhapšen ali je svaki put oslobođen optužbi”. Navodi se, ne slučajno, i da je zagrebački gradonačelnik 2017. “pošesti put izabran na položaj”. Sabine Donner ovo istrajavanje na takvom kandidatu o
– Mislim da se radi o polarizaciji. Po logici: biraću radije ‘našeg’ mada je loš nego ‘njihovog’. U toj polarizaciji birači bez obzira na to koliko je kandidat loš ili ogrezao u korupciju biraju kandidata ‘svoje’ strane”, kaže Doner. Hrvatska se u izvještaju spominje i kao zemlja s “ekscesivnim sudskim procesima” uperenim protiv novinara.
U regionu se kao problem takođe vidi i porast napetosti između Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. I iako sve zemlje u regiji koji nisu članice Evropske unije teže ulasku u ovu zajednicu, regionalne saradnje – čije je jačanje jedan od osnovnih zahteva Brisela – sve je manje.
Doner spominje i Mađarsku kao opasan primjer zemljama u regiji kako članstvo u EU nije garancija za održavanja demokratskih standarda i vidi Mađarsku kao neku vrstu “antireklame” za dalje napore za ulazak u EU.
– Zemlje članice vide da ono što se od njih traži – poštovanje temeljnih prava, demokratije, slobode medije, pravne države – u Mađarskoj uopšte ne funkcioniše – zaključuje Doner.
Pobjeda/ Balkantimes.press