fbpx

DAN KOJI JE PROMIJENIO CRNU GORU: Za 10 sekundi uništeno cijelo PRIMORJE, poginula 101 osoba (FOTO)

Tog 15. aprila, prije 41 godinu, zemljtores na Crnogorskom primorju je odnio 101 život, povrijeđeno je 1.700 ljudi, a 80.000 je ostalo bez doma.

Brodogradilište Bijela
Brodogradilište Bijela

 

Prirodna katastrofa promijenila je lice Crne Gore, ali i pokazala ogromnu solidarnost naroda tadašnje Jugoslavije.

Na osnovu odluke Savezne skupštine, svi zaposleni u bivšoj Jugoslaviji su obavezani da punih deset godina daju samodoprinos od 2,5 odsto svojih primanja za obnovu razorenih područja.

Foto: gov.me
Na današnji dan 1979. potres od sedam stepeni Rihterove skale uništio je crnogorsko primorje, i usmrtio 101 osobu.

Za samo deset sekundi, izmijenjena je karta Crnogorskog primorja i njegovog zaleđa. Tog 15. aprila 1979. godine u sedam časova, 19 minuta i 50 sekundi, jug Crne Gore pogodio je katastrofalni zemljotres, koji će biti zabilježen crnim slovima u hronici vremena. Ljudske žrtve i ogromna materijalna šteta, izazvali su i nezapamćenu solidarnost naroda Jugoslavije, posebno Srbije.

Posljedice zemljotresa, čiji je epicentar bio u “širokoj zoni”, u Jadranskom moru ispred cijele južne obale, bile su katastrofalne – život je izgubila 101 osoba, oko 1.700 povređeno, od čega 160 teže, a oko 80.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom.

Trusna katastrofa koja je bila razornija od bilo koje druge na tom prostoru više vjekova, osjetila se na udaljenosti od čak 900 kilometara, potres je bio jačine 9 stepeni Merkalijeve skale (mjestimično i jači), sa Rihterovom magnitudom od sedam jedinica.

Zemljotres je ostavio pustoš za sobom: razrušeno je 250 manjih i većih naselja sa preko 60.000 objekata, oštećeno je 540 spomenika kulture, 53 zdravstvena objekta, 570 objekata socijalne i dječje zaštite, 240 školskih objekata, 350 kilometara magistralnih i oko 200 metara regionalnih puteva.

Foto: gov.me

Teško su razoreni stari gradovi Kotor, Budva, Herceg Novi, Bar i Ulcinj. Prema izveštaju Uneska iz 1984. godine, ukupno 1.487 objekata je oštećeno, od kojih su skoro polovina domaćinstva. Trideset odsto ukupno oštećenih objekata je potpuno srušeno. Posebno su stradali kulturno-istorijski spomenici (manastiri, crkve, muzeji, arhivi), koncentrisani u najugroženijem pojasu.

Ogromnu štetu od razornog zemljotresa pretrpjeli su i Cetinje, Nikšić, Grahovo u kome i danas postoje nesanirani objekti.

Preko 450 sela je sravnjeno sa zemljom, a mnoge kuće u Crmnici, Grblju, Krajini i Paštrovićima su bila pred potpunim rušenjem. Zona oštećenja obuhvatala je 600 kvadratnih kilometara.

Foto: gov.me

Porušeni su do temelja hoteli na Slovenskoj plaži u Budvi, u Baru, Kotoru, Herceg Novom… Ovaj dio Crne Gore živio je uglavnom od turizma. Otud nije teško zaključiti kakav je to udarac bio za ovu privrednu granu.

Foto: gov.me

 

Procijenjeno je da je šteta bila oko 70 milijardi, 675 miliona dinara (oko sedam milijardi maraka), ili 4,5 puta više od cjelokupnog godišnjeg nacionalnog dohotka. Od toga se više od trećine odnosilo na privredne objekte.

 

Foto: gov.me

Stradala je infrastruktura od Igala do reke Bojane, najviše u Luci Bar i Brodogradilištu u Bijeloj.

Foto:gov.me

Od tog tragičnog jutra svakodnevno glavne vijesti u novinama, prvi minuti na radiju i prvi kadrovi na televiziji bili su posvećeni ugroženom području, a pomoć je stizala sa svih strana. 

Početkom obnove, crnogorska obala postala je veliko gradilište. Stigla je građevinska operativa iz svih krajeva.

I predsjednik SFRJ Josip Broz Tito osjetio je snažno zemljotres tog 15. aprila. Boravio je u svojoj vili “Galeb” u Igalu, i s njene terase uputio apel narodima i narodnostima Jugoslavije za pomoć južnoj obali. Jugonostalgičari kažu da je i to imalo odjeka za veliku solidarnost koja je uslijedila.

 

Sve republike su učestvovale u obnovi. Donijet je i Zakon u Saveznoj skupštini, kojim su svi zaposleni izdvajali 2,5 odsto iz svog dohotka za saniranje posljedica zemljotresa u Crnoj Gori.

Nakon Brozove smrti pomoć bratskih republika bivala je sve tanja. Jedino su zaposleni u Srbiji svih deset godina uplaćivali “samodoprinos” za saniranje posljedica zemljotresa, a ostale republike tu obavezu skratile su za više godina.

Izvor: Volim Podgoricu/ Balkantimes.press

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.