“Sve je ovo samo još jedan četnički pir. No ja tom ulicom neću hoditi”. Srbija uveliko korača desno, Vučićev potez da ime ulice Zorana Đinđića promijeni u ime presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića je preteča svih promjena imane beogradskih ulica. Beogradu ne trebaju ulice ratnih heroja iz II svjetskog rata, kao što su Jakub Kuburović i Goce Delčev. Nova vlast u Srbiji ulicama daje nazive po sljedbenicima četničke ideologije, koji su u ime te ideologije klali i ubijali čak nedužne žene i djecu.
Odbornici Skupštine grada Beograda usvojili su odluku da Zagorska ulica u Zemunu promijeni naziv u ulicu Blagoja Jovovića.
Zamjenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić ranije je rekao da je imenovanje ulice po Blagoju Jovoviću koji je ubio ustaškog zločinca Antu Pavelića istorijska i ljudska pravda.
On je na sjednici pročitao pismo porodice Blagoja Jovovića u kojem mu porodica zahvaljuje na inicijativi i pozdravlja to što Srbija i Beograd ne zaboravljaju svoje heroje i omogućavaju da progovori pravda.
Inače, prethodnih dana vodila se rasprava o namjeri Beograda da promijeni imena ulica koje nose nazive po toponimima iz SFRJ.
Historijska Izjava Vesića
Koliko god da je ovo ‘historijska pravda’, u okolnostima kad su prestala ratna djestva i kad su i Jović i Pavelić, već bili izbjegli u Argentinu djeluje u najamnju ruku morbidno i ući će u anale kao problematična izjava: “Zlikovca Ante Pavelića ne da nije necivilizacijski ubiti, nego je to ljudska pravda. A oni koji smatraju da ne treba Beograd da ima ulicu Blagoje Jovovića i koji misle da nije u redu što je on ubio Ante Pavelića, da su oni takođe deo našeg društva… Ja mislim da nije normalno da bilo ko u Srbiji smatra da Pavelić nije trebalo da bude ubijen”, ponovio je Vesić.
Balagoje Jović i Ante Pavelić su bili bjegunci od pravde
Kako prenosi portal “Volim Danilovgrad”, Jovović je 1957. u Argentini izvršio atentat na Anta Pavelića, poglavnika Nezavisne države Hrvatske.
Blagoje Jovović, član bjelopavlićke četničke brigade tokom Drugog svjetskog rata, i čovjek koji je 1957. u Argentini izvršio atentat na Anta Pavelića, poglavnika Nezavisne države Hrvatske, dobio je ulicu u Beogradu.
U mračnoj ulici Sančez u argentinskom gradiću Lomas del Palomar, nadomak Buenos Ajresa 10. aprila 1957. sreli su se Ante Pavelić i Blagoje Jovović. Dva metka završiće u tijelu Pavelića, a od posljedica tog ranjavanja dvije godine kasnije će umrijeti u Frankovoj Španiji.
Otkrio tajnu nakon posjete Ostrogu
O atentatu na Pavelića javnost dugo nije znala gotovo ništa. Misteriju – ko je pucao, razriješio je 1998. sam Jovović. Njegova ćerka Karina ranije je u dokumentarcu emitovanom na RTS-u kazala da se on u decembru 1998, poslije više od pola vijeka, vratio u zemlju, došao na sahranu brata, ali je prije toga otišao u manastir Ostrog.
„Tamo je razgovarao sa mitropolitom Amfilohijem, koji ga je nagovorio da otkrije istinu svima. Te noći moja porodica i prijatelji su saznali za njegovu priču”, kazala je tada Jovovićeva ćerka, prenosi Volim Danilovgrad.
Reakcije građana Beograda na društvenim mrežama
“Koliko god da se slažem sa argumentom Dubravke Stojanović o tome da je tiranoubistvo velika tema i da joj mi kao društvo nismo dorasli, kao i da se ne sme slaviti uzimanje pravde u svoje ruke, toliko se ne slažem s nečim drugim. Blagoje Jovović nije tiranoubica. Tiranoubica je onaj koji ubije tiranina dok je ovaj još na vlasti. Blagoje Jovović je običan kvisling i obična četnička protuva koja je, baš kao i Pavelić, imala sreće da pobegne od ruke pravde i proživi ostatak života u Argentini. Tamo je, po sopstvenom svedočenju (i ničijem više), izvršio atentat na Pavelića i preporučio se Srbima kao heroj. Samo je zaboravio da nam kaže da je učestvovao u streljanju 52 SKOJ-evca na Lazinama kod Danilovgrada, među kojima je bilo i 17 žena. Streljanje je organizovao njegov rođak Jakov Jovović, takođe kvisling i begunac od pravde koji je navodno imao udela i u narečenom atentatu. Kakve su strahote po Bjelopavlićima počinili četnici Baja Stanišića i Jakova Jovovića neka vam pričaju Crnogorci. Priču o atentatu Blagoje Jovović je ispričao Amfilohiju Radoviću (a što me to ne čudi?) koji ga je podstrekao da o tome piše. Elem, kako god okrenete ovu priču (bilo da joj verujete ili ne), radi se o zločincu koji je pokušao da se iskupi onako kako jedino ume, a to je zločinom. Sve je ovo samo još jedan četnički pir. No ja tom ulicom neću hoditi”.
Komentar na post Vladimir Jeremic: “Četnički profašistički dužnosnici, na čelu sa Jakovom N. Jovovićem donijeli su »odluku« o sudbini Crne Gore, odnosno njenom imperativnom prisajedinjenju Nedićevoj Srbiji, pod blagoslovom dr Volmara, šefa njemačke obavještajne službe! Današnji sljedbenici takve politike u Crnoj Gori su stranačke vođe prosrpske nacional-šovinističke provenijencije. Četničko-okupatorski teror u Danilovgradskom srezu bio je strahovit. Stotine nevinih ljudi je strijeljano, zatvoreno u tamnice tzv. nacionalnih odbora i predato okupatorima da ih interniraju. U četničke zatvore zatvarane su čitave porodice sa sitnom djecom. “
Uz komentar priložen link:
Petar Vujosevic: “Na Lazinama je prvo mucena pa streljana moja tetka Marija Senka Vujosevic, zajedno sa 52 mladih antifasista i pripadnika SKOJ-a jula 1944. Sudjenju i streljanju je komandovao tada marinski kapetan Jakov Jovovic. Koliko je danilovgradskih porodica zavio u crno moze se lako izracunati, ako se broj stanovnika Danilovgrada podeli sa brojem streljanih u to vreme”.
Srbija uveliko korača desno, Vučićev potez da ime ulice Zorana Đinđića promijeni u ime presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića je preteča svih promjena imane beogradskih ulica. Beogradu ne trebaju ulice ratnih heroja iz II svjetskog rata, kao što su Jakub Kuburović i Goce Delčev. Nova vlast u Srbiji ulicama daje nazive po sljedbenicima četničke ideologije, koji su u ime te ideologije klali i ubijali čak nedužne žene i djecu.
Beograđanima ne ostaje ništa drugo osim da hodaju po ulicama, koje nose imena poznatih koljača i ubica. Jedino ‘olakšanje ‘ je to da ih je ‘osveštao’ ljubitelj i zaštitnik ratnih zločinaca i baštinik četničke ideologije Amiflohije Radović.
Pripremila: A.M.
Balkantimes.press