fbpx

BANUK: PROMOCIJA KNJIGE „JA, BOSANAC“ autora Aleksandra Kneževića

Danas je u hotelu Europa održana Promocija knjige „Ja, Bosanac“ autora akademika prof.dr. Aleksandra Kneževića u organizaciji Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“

Aleksandar Knežević, Zehra Dizdarević, Suad Kurtćehajić, Izet Mašić

Na početku promocije prisutnima se u svojstvu medijatora obratila akademkinja prof.dr. Zehra Dizdarević koja je govorila o biografiji autora akademika prof.dr. Aleksandra Kneževića kao i značaju njegove knjige koja na argumentiran način afirmiše bosanstvo kao nacionalnu kategoriju.

Potom se prisutnima obratio Predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“ akademik prof.dr. Suad Kurtćehajić koji je ukazao na najvažniju temu   koju autor obrađuje u svojoj knjizi  a koja se tiče bosanske nacije podvlačeći da je posebno važno razlikovati narod i naciju, te da narod čini zajednica koju karakterišu zajednički običaji, kultura, porijeklo,jezik itd, dok je nacija kategorija vezana za državu i označava pripadnost državi. I u tom smislu Bosna i Hercegovina ima više naroda  ali samo jednu bosansku naciju. Sličnih  primjera je mnogo ali je  najeklatantniji Švicarska čiji stanovnici su nacionalno Švicarci a etnički Nijemci, Francuzi i Italijani. U SAD ima stotine naroda koje najčešće određuje porijeklo ali je jedna američka nacija. Jako je važno da se u Bosni i Hercegovini sve više afirmiše pojam Bosanac koji označava pripadnost Bosni i Hercegovini kao državi ne osporavajući etničku pripadnost svakog Bosanca. I   to je centralno pitanje kojim se bavi knjiga „Ja, Bosanac“ koja je rađena na bazi priloga A. Kneževića u dnevnom listu „Oslobođenje“ u periodu juni 2010 – mart 2022.godine i  daje veliki  doprinos afirmaciji bosanstva kao nacionalne kategorije koja se poslednjih dvjesta godina kontinuirano potiskuje iz svijesti bosanskog čovjeka zaključio je akademik Kurtćehajić.

Promotor akademik prof.dr. Izet Mašić  ie istakao da je osnovna autorova teza  da „svaka država, pa tako i Bosna i Hercegovina ima budućnost samo kao građanska država, po konceptu koji treba postepeno uvoditi, a pri tome ne isključujući bilo koje identitete“. Te da svaki gradjanin BiH treba pripadati jednoj   bosanskoj naciji, bez gubitka osjećaja etničke pripadnosti. Bosansko-hercegovački narod je prije više od 25 godina podijeljen u tri etničke grupe a svakoj grupi data su nacionalna (državna) obilježja BiH, Hrvatske i Srbije – što je podvala političara, bez reakcije onih kojima je podvaljeno. Suština građanske države je izražena etnokulturalnošću. Sintagma „konstitutivni narodi“ koju rabe političari (stranački liferi) i njihovi predstavnici u vladajućim institucijama je isprazna i više od 25 godina politika BiH zloupotrebljava pogrešan prijevod „constituent people“ iz Dejstonskog Ustava, čiji original je sporan, jer ga gradjani nisu nikad ni vidjeli, a takav je zbog „neznanja prevodilaca ili je svjesno tako preveden po nečijoj instrukciji“. Autor knjige konstatira da je etnička homogenizacija štetna za razvoj BiH društva i ne bi se smjelo dozvoljavati da se pojedine etničke grupe zatvaraju u posebnim teritorijama, te da se BiH primarno može i treba sastojati od više teritorijalnih administrativnih multietničkih jedinica. Osnovna postavka ustavnog rješenja u BiH mora biti – da svaki građanin BiH mora imati jednaka prava bez obzira na to na kojem području države danas živi ili je ranije živio i eventualno kojoj etničkoj grupi pripada. Rješenje autor vidi u bosanstvu i bosancima koju krase visoka vjerska pluralnost unutar bosanstva, što je jedinstven kvalitet Bosne odvajkada .

Vezani Članci:

Na kraju promocije  prisutnima se obratio autor knjige  akademik prof.dr. Aleksandar Knežević koji   ima specifičan način posmatranja. U državi on vidi prvo administrativno-organizacione jedinice u kojima žive građani, a tek zatim građane koji mogu biti bosanski Bošnjaci, bosanski Hrvati, bosanski Srbi i drugi. Njihova etničnost je njihova privatna stvar. 

U periodu razaranja Bosne i Hercegovine (od 1990. do danas) u praksu su uvedeni pogrešni termini i pojašnjenja pojedinih pojava. Etničke političke stranke (ima ih mnogo više od tri) to podržavaju, a opozicione stranke to ne prepoznaju. Tako se  naprimjer koristi  termin „nacionalni“ kada se govori o etničkim grupama, umjesto „etnički“; a nacija je nezamisliva bez vlastite teritorije; u praksi se koristi termin konstitutivni narodi koga nema u Daytonskom mirovnom sporazumu; pogrešnim naglaskom došlo se do termina legitimnog predstavljanja naroda (tri naroda) umjesto naroda (stanovnika države ili njenog dijela). Ove pojave se pojašnjavaju u knjizi da bi se na kraju dao spisak od 51 u praksi pogrešno korištenog koncepta, termina ili pojašnjenja, što onemogućava razvoj pravnog sistema države.  Akademik Knežević također u knjizi   daje svoju vizija osnova ustava Bosne i Hercegovine, kao i izbornog zakona.

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.