fbpx

BANUK “Kulin ban”: RECITE NE ANTIVAKSERIMA – VAKCINA VAM SPAŠAVA ŽIVOT

U organizaciji Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“  predavanje na temu:  RECITE NE ANTIVAKSERIMA – VAKCINA VAM SPAŠAVA ŽIVOT  održala je akademkinja prof.dr. Zehra Dizdarević

dr. Zehra Dizdarević i dr. Emver Raljević

Uvodničar Akademik prof.dr ENVER RALJEVIĆ  je najprije govorio o značaju vakcinacije protiv oboljenja Covid19   i ukazao na ozbiljnosti pandemije korona virusom. Covid19 je zahvatio cijelu planetu sa ogromnim brojem oboljelih i preko 5,000.000. umrlih.

U BiH  je  teška situacija  a stopa smrtnosti stanovništva među oboljelima je vodeća u Evropi. Jedina prava opcija u savlađivanju bolesti je vakcinacija. Historijski  je dokazano da  su masovnom upotrebom vakcinacija nestale najopasnije zarazne bolesti.

Prema engleskim statističkim podacima smrtnost vakcinisanih osoba od Covida19 je 32 puta manja u odnosu na nevakcinisane osobe.

BANUK: Inicijativa za povratak Republike Bosne i Hercegovine

Potrebno je pokrenuti i omogućiti masovnu vakcinaciju uz detaljna medicinska objašnjenja o značaju i prednosti zaštite stanovništva.

Za sada je u našoj zemlji broj vakcinisanih u velikom zaostatku za drugim Evropskim zemljama podvukao je akademik Raljević.

U svom predavanju  akademkinja prof.dr. Zehra Dizdarević  je istakla  da je vakcinacija  kontrolirana aplikacija antigena-patogena (virusa) radi aktivacije mehanizma aktivne imunizacije u organizmu. Imune ćelije organizma zapamte antigene ranije unešene vakcinom te u slučaju infekcije koja ustvari znači slučajan i nekontrolisan unos patogena i njegovih antigena u organizam on sam počinje da  stvara odgovarajuća antitijela i tako uništava odgovarajuće viruse u organizmu. Otkriće vakcine protiv karantenskih bolesti i njihova racionalna upotreba je osnova savremenog razvoja javnog zdravstva i jedno od velikih dostignuća medicine.

Bosanska Akademija Nauka i Umjetnosti “Kulin ban”: Put ka Bosanstvu

 Kroz prezentaciju akademkinja Dizdarević je  iznijela  činjenice  o  COVID19. Virusi su građeni od genetskog materijala koji je virulentan (zarazan) a čine ga nukleinska kiselina (RNK ili DNK) i proteinski omotač (kapside) sa antigenima tipićnim za određeni virus. Virusi nemaju dvije bitne osobine živog organizma. Nedostaje im sopstveni metabolizam i ne mogu se sami razmonožavati, te trebaju živu ćeliju napadnutog organizma da bi se razmnožavali odnosno replicirali. Za Covid19 ne postoji specifičan antiviralni lijek. Antibiotici se često koriste čak i kod primarnih virusnih pneumonia. Drugi lijekovi koji se promoviraju ili spominju u različitim medicinskim izvještajima čak i u medicinskim časopisima su agresivni, i mogu da dovedu do niza nus efekata.

Respiratori (ventilatori) omogućuju mehaničku ventilaciju koja može u potpunosti ili djelomično zamjeniti funkciju pluća. Pravilan naziv je mehanički ventilator.

Pandemije u prošlosti su bile gore: Pandemija španske gripe, Azijska gripa , Honkongška gripa, Svinjska gripa (H1N1).

Kolektivni imunitet znači da postoji imunitet najvećeg broja populacije na neki patogen bilo zbog infekcije ili infektivne bolesti. Vakcinacije je najvažnija za razvoj kolektivnog imuniteta istakla je akademkinja Dizdarević.

Trenutno na tržištu postoje dvije osnovne grupe COVID19 vakcine koje su bazirane na savremenoj vakcinalnoj tehnologiji. To su vakcine sa informacionom (eng. messenger) ribonukleinskom kiselinom (iRNK/mRNK)-  Pfizer, Moderna,  vakcine sa viralnim vektorom AstraZeneca, Sputnik V, Johnson & Johnson,  te zasebne kineske vakcine, kod kojih se koristi nešto starija tehnologija inaktiviranog virusa (mrtve vakcine).

Kurtćehajić: BANUK “ Kulin ban” se zalaže za definiranje naučno verificiranih činjenica

Zasada jedino kod   AstraZeneca, postoje određene dileme koje su u Evropi povezane sa povećanom incidencom stvaranja krvnih ugrušaka.

Mišljenje akademkinje Dizdarević je vakcinisati se, vakcinisati se, vakcinisati se uz epidemiološke mjere zaštite.  Bez obzira koja je vakcina, najvažnije je da se vakcinišemo i da spriječimo nastanak infektivne bolesti, da spriječimo prenos na druge a i ako se oboli pod vakcinom klinička slika je blaža, redgenske promjene slabijeg intenziteta. Vrijeme će pokazati efikasnost svega navedenog zaključila je akademkinja Dizdarević.

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.

Contact Us