Sa Akademskog diskursa Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“ (BANUK)
U organizaciji Bosanske akademije nauka i umjetnosti “Kulin ban” danas je održan Akademski diskurs na temu “DEJTONSKI NESPORAZUMI I KAKO IH RIJEŠITI”
Potpredsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti akademik prof.dr. Aleksandar Knežević kao uvodničar je istakao da je Dejtonski sporazum zaustavio rat i patnje građana Bosne i Hercegvine ali nije donio održivi mir. Kao jedan od glavnih razloga tome on vidi u činjenici da su ustavna i druga rješenja u Dejtonskom sporazumu prilagođena prije svega trima narodima Bošnjacima, Srbima i Hrvatima dok je bosanski čovjek kao pripadnik države Bosne i Hercegovine potpuno zanemaren umjesto da Bosanac kao državljanin Bosne i Hercegovine bude osnov svih rješenja a da etnička pripadnost Bosanca bilo da je on Bošnjak, Srbin, Hrvat ili pripadnost drugom narodu bude stavljena u drugi plan. Izlaz iz takve situacije akademik Knežević vidi u afirmaciji Bosanstva kao nacionalne (državne ) kategorije koje ne bi ugrožavalo pripadnost bilo kom narodu.
Predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“ akademik prof.dr. Suad Kurtćehajić je ukazao da je Dejtonski sporazum zaustavio rat u Bosni i Hercegovini a time i patnje i stradanja mnogih nevinih ljudi širom Bosne i Hercegovine. Međutim instaliranje entiteta Republika srpska u Dejtonu pokazao se kao potpuni promašaj međunarodne zajednice jer je sa jedne strane, izvršeni genocid i drugi strašni zločini na prostoru pod kontrolom tada paradržavne tvorevine Republike srpske, nagrađen tako što je Republika srpska od paradržavne tvorevine postala jedan od dva bosanskohercegovčka entiteta, a s druge strane snage koje su htjele u ratu razbiti Bosnu i Hercegovinu dobili su u miru mogućnost da to zahvaljujući postojanju entiteta Republika srpska nastave mirnodobskim sredstvima. Rezultat takve iredentističke velikosrpske politike je najveća kriza u koju je Bosna i Hercegovina zapala od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Akademik Kurtćehajić rješenje vidi u sljedećem. Da bi se spriječilo haotično urušavanje Bosne i Hercegovine od strane protagonista Dodikove politike koje može dovesti i do novih oružanih sukoba neophodno je da se najhitnije organizira nova Međunarodna konferencija za Bosnu i Hercegovinu na kojoj bi se Bosna i Hercegovina uredila po svim modernim tekovinama evropskog prava što bi joj omogućilo normalno i efikasno funkcionisanje. Takva Bosna i Hercegovina bi na prvom mjestu stavila bosanskog građanina kao nosica suvereniteta koji bi pod jednakim uslovima imao šansu da pretenduje na bilo koju poziciju vlasti dok bi narodi bili stavljeni u drugi plan. Unutrašnja regionalizacija bi morala dovesti do napuštanja dvoentitetske podjele Bosne i Hercegovne jer se ona pokazala kao katastrofalna za njeno funkcionisanje i budućnost. Umjesto toga akademik Kurtćehajić ističe da bi bila racionalna i prihvatljiva regionalizacija Bosne i Hercegovine na četiri regije: Banjalučku, Sarajevsku , Tuzlansku i Mostarsku.
Akademik prof.dr. Muriz Spahić elaborirao je pitanje geografske reorganizacije Bosne i Hercegovine kao jedan od preduvjeta ostvarivanja građanske demokratije. Tom prilikom je istakao da bez teritorijalne reorganizacije sadašnjeg političko-teritorijalnog ustrojstva nemoguće je ostvariti građanske principe ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.
Svoj stav akademik Spahić potkrijepio je geografskim činjenicama uz video-prezentaciju. Tom prilikom je istakao da:
- Političko-teritorijalne granice entiteta, kantona u FBiH i Distrikata Brčko su umrežile Bosnu i Hercegovinu u veliki broj malih administrativnih teritorijalnih cjelina, koje ne poznaje ni jedna ranija geografska regionalizacija;
- Implikacije ovakvog teritorijalnog ustrojstva su evidentne u njenom neravnomjernom ekonomskom i svakom drugom razvoju, pa čak i u geografskom obrazovanju;
- Entiteska i kantonalna umrežena podjela ne garantuje značajniji razvoj BiH i kada bi bila članica EU;
Prema mišljenju akademika Spahića planski uravnoteženi razvoj Bosne i Hercegovine može se uspostaviti jedino novom njenom teritorijalnom regionalizacijom.
Prihvatanje principa evropske regionalizacije, koje su provele sve zemlje EU, zasnovane na: veličini teritorije, broju stanovnika i bruto društvenom proizvodu, Bosna i Hercegovina se može podijeliti na 4 geografske regije i to: Banjalučku, Tuzlansku, Sarajevsku i Mostarsku.
Navedene regije nude fukcionalnu održivost i teritorijalno ravnomjeran ekonomski razvoj, što je jedno od polazišta ostvarivanja građanske demokratije.
Akademska Inicijativa za promjenu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine AIPUBiH na čelu sa Predsjednikom te inicijative akademikom Suadom Kurtćehajićem je dana 28.12.2020. godine donijela Memorandum o promjeni ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine. Nakon osnivanja Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“ ista je Memorandum prihvatila i preuzela .
Link na kojem možete vidjeti sadržaj Memoranduma za promjenu Ustava BiH na bosanskom jeziku:
Link na kojem možete vidjeti sadržaj Memoranduma za promjenu Ustava BiH na engleskom jeziku: