Sa Akademskog diskursa Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“ (BANUK)
U organizaciji Bosanske akademije nauka i umjetnosti “Kulin ban” danas je održan Akademski diskurs na temu “DEJTONSKI NESPORAZUMI I KAKO IH RIJEŠITI”
Potpredsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti akademik prof.dr. Aleksandar Knežević kao uvodničar je istakao da je Dejtonski sporazum zaustavio rat i patnje građana Bosne i Hercegvine ali nije donio održivi mir. Kao jedan od glavnih razloga tome on vidi u činjenici da su ustavna i druga rješenja u Dejtonskom sporazumu prilagođena prije svega trima narodima Bošnjacima, Srbima i Hrvatima dok je bosanski čovjek kao pripadnik države Bosne i Hercegovine potpuno zanemaren umjesto da Bosanac kao državljanin Bosne i Hercegovine bude osnov svih rješenja a da etnička pripadnost Bosanca bilo da je on Bošnjak, Srbin, Hrvat ili pripadnost drugom narodu bude stavljena u drugi plan. Izlaz iz takve situacije akademik Knežević vidi u afirmaciji Bosanstva kao nacionalne (državne ) kategorije koje ne bi ugrožavalo pripadnost bilo kom narodu.
Predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“ akademik prof.dr. Suad Kurtćehajić je ukazao da je Dejtonski sporazum zaustavio rat u Bosni i Hercegovini a time i patnje i stradanja mnogih nevinih ljudi širom Bosne i Hercegovine. Međutim instaliranje entiteta Republika srpska u Dejtonu pokazao se kao potpuni promašaj međunarodne zajednice jer je sa jedne strane, izvršeni genocid i drugi strašni zločini na prostoru pod kontrolom tada paradržavne tvorevine Republike srpske, nagrađen tako što je Republika srpska od paradržavne tvorevine postala jedan od dva bosanskohercegovčka entiteta, a s druge strane snage koje su htjele u ratu razbiti Bosnu i Hercegovinu dobili su u miru mogućnost da to zahvaljujući postojanju entiteta Republika srpska nastave mirnodobskim sredstvima. Rezultat takve iredentističke velikosrpske politike je najveća kriza u koju je Bosna i Hercegovina zapala od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Akademik Kurtćehajić rješenje vidi u sljedećem. Da bi se spriječilo haotično urušavanje Bosne i Hercegovine od strane protagonista Dodikove politike koje može dovesti i do novih oružanih sukoba neophodno je da se najhitnije organizira nova Međunarodna konferencija za Bosnu i Hercegovinu na kojoj bi se Bosna i Hercegovina uredila po svim modernim tekovinama evropskog prava što bi joj omogućilo normalno i efikasno funkcionisanje. Takva Bosna i Hercegovina bi na prvom mjestu stavila bosanskog građanina kao nosica suvereniteta koji bi pod jednakim uslovima imao šansu da pretenduje na bilo koju poziciju vlasti dok bi narodi bili stavljeni u drugi plan. Unutrašnja regionalizacija bi morala dovesti do napuštanja dvoentitetske podjele Bosne i Hercegovne jer se ona pokazala kao katastrofalna za njeno funkcionisanje i budućnost. Umjesto toga akademik Kurtćehajić ističe da bi bila racionalna i prihvatljiva regionalizacija Bosne i Hercegovine na četiri regije: Banjalučku, Sarajevsku , Tuzlansku i Mostarsku.
Akademik prof.dr. Muriz Spahić elaborirao je pitanje geografske reorganizacije Bosne i Hercegovine kao jedan od preduvjeta ostvarivanja građanske demokratije. Tom prilikom je istakao da bez teritorijalne reorganizacije sadašnjeg političko-teritorijalnog ustrojstva nemoguće je ostvariti građanske principe ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.
Svoj stav akademik Spahić potkrijepio je geografskim činjenicama uz video-prezentaciju. Tom prilikom je istakao da:
- Političko-teritorijalne granice entiteta, kantona u FBiH i Distrikata Brčko su umrežile Bosnu i Hercegovinu u veliki broj malih administrativnih teritorijalnih cjelina, koje ne poznaje ni jedna ranija geografska regionalizacija;
- Implikacije ovakvog teritorijalnog ustrojstva su evidentne u njenom neravnomjernom ekonomskom i svakom drugom razvoju, pa čak i u geografskom obrazovanju;
- Entiteska i kantonalna umrežena podjela ne garantuje značajniji razvoj BiH i kada bi bila članica EU;
Prema mišljenju akademika Spahića planski uravnoteženi razvoj Bosne i Hercegovine može se uspostaviti jedino novom njenom teritorijalnom regionalizacijom.
Prihvatanje principa evropske regionalizacije, koje su provele sve zemlje EU, zasnovane na: veličini teritorije, broju stanovnika i bruto društvenom proizvodu, Bosna i Hercegovina se može podijeliti na 4 geografske regije i to: Banjalučku, Tuzlansku, Sarajevsku i Mostarsku.
Navedene regije nude fukcionalnu održivost i teritorijalno ravnomjeran ekonomski razvoj, što je jedno od polazišta ostvarivanja građanske demokratije.
Akademska Inicijativa za promjenu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine AIPUBiH na čelu sa Predsjednikom te inicijative akademikom Suadom Kurtćehajićem je dana 28.12.2020. godine donijela Memorandum o promjeni ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine. Nakon osnivanja Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“ ista je Memorandum prihvatila i preuzela .
Link na kojem možete vidjeti sadržaj Memoranduma za promjenu Ustava BiH na bosanskom jeziku:
Link na kojem možete vidjeti sadržaj Memoranduma za promjenu Ustava BiH na engleskom jeziku:
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.