Još tijekom predizborne kampanje novi-stari predsjednik SAD-a Donald Trump najavljivao je mnogo stvari koje se već tada mnogima nisu svidjele i na koje su upozoravali. Pobjedom na izborima i stupanjem na dužnost Trump je počeo provoditi svoja obećanja, a jedno od njih je bilo jačanje američkog gospodarstva i uvođenje carina na proizvode iz Kanade, Meksika, Kine i Europske unije.
I dok su Kanada i Meksiko za sada sklopili nekakav dogovor s Washingtonom, Kini su već uvedene carine od dodatnih deset posto dok se tek očekuje što će biti s proizvodima iz Europske unije.
Riječ je o iznimno značajnoj stvari za EU s obzirom na to da je poznato koliko je tržište SAD-a bitno za europske kompanije, ali i koliko je Unija po mnogo toga ovisna o SAD-u. Velika Britanija će, prema svemu sudeći, biti izuzeta od uvođenja carina.
Kako na sve to gledaju europske kompanije i ekonomisti, dovoljno govori podatak da je već sama najava uvođenja carina SAD-a na proizvode iz EU-a rezultirala oštrim padom dionica na europskim burzama. Oštro su odmah pale i dionice automobilskih divova iz EU-a, jer se očekuje kako će upravo ta industrija biti najteže pogođena američkim carinama i onda početkom trgovinskog rata na relaciji SAD – EU. Razlog tome je što se ulagači plaše trgovinskog rata radi čega su odmah sve prozvane zemlje, pa i EU, najavile uvođenje protumjera.
Kada je riječ o gospodarstvu EU-a, već i same brojke pokazuju kako će moguće uvođenje carina imati velike posljedice po cjelokupno europsko gospodarstvo. Prema službenim podacima, 20-ak članica EU-a je izvezlo više u SAD nego što je uvezlo tijekom 2023. godine. Tako podaci Eurostata kažu kako je Njemačka zemlja s najvećim trgovinskim suficitom poslije kojih slijede Italija i Irska. To su i zemlje EU-a koje bi, vjerojatno, mogle biti i najteže pogođene uvođenjem carina.
„Gotovo sve zemlje svijeta pljačkale su SAD. Imamo deficite s gotovo svakom zemljom – ne sa svakom zemljom – ali gotovo, i mi ćemo to promijeniti. To nije bilo pravedno. Amerikanci će kratkoročno osjetiti malu bol. Ljudi to razumiju”, rekao je Trump u najavi uvođenja carina.
Autoindustrija najugroženija
Pojašnjavajući što se zapravo događa, sveučilišni profesor i ekonomski analitičar Damir Novotny kaže kako tvrtke iz EU-a godišnje u SAD izvezu proizvoda vrijednosti oko 500 milijardi dolara, dok se u isto vrijeme iz SAD-a uveze proizvode vrijednosti manje od 300 milijardi dolara. Uz to, kako kaže Novotny, ta razlika je iz godine u godinu sve veća.
„Ako SAD uvede carinu za proizvode iz EU-a i onda EU odgovori na isti način, dolazi do trgovinskog rata gdje nema pobjednika. Poskupjet će roba i na američkom, ali i na europskom tržištu“, pojašnjava Novotny.
Dodaje kako se iz SAD-a uvoze razne kemikalije, metaloprerađivački proizvodi, veliki poljoprivredni strojevi kao i tehnološka oprema što, kako kaže, ne predstavlja neki prevelik problem jer se mnogo toga proizvodi ili se može proizvesti i u zemljama članicama EU-a. Međutim, problem se javlja radi činjenice što su s ratom u Ukrajini zemlje EU-a donijele odluku o udaljavanju od ruskog tržišta gdje su kupovali energente, prije svega plin i naftu. To je iskoristio SAD, pa tako raste uvoz plina i nafte u zemlje EU-a.
„To uvođenje carina bi moglo rezultirati povećanjem cijena nafte i plina i na europskom tržištu, što će onda značiti i rast cijena na benzinskim pumpama, a onda i do rasta ukupne inflacije“, ističe Novotny.
Kada je riječ o hrvatskom tržištu, Novotny kaže kako tu neće biti nekakvih velikih posljedica uvođenja carina od SAD-a, jer hrvatsko gospodarstvo malo izvozi na američko tržište. Pojašnjava kako će najveće posljedice tih carina imati tvrtke koje proizvode autodijelove za velike automobilske divove, koje svoje automobile izvoze na tržište SAD-a, kakvih u Hrvatskoj nema.
„To je u isto vrijeme najveća opasnost za tvrtke s područja Bosne i Hercegovine i Srbije. U tim zemljama ima niz tvrtki koje izvoze automobilske dijelove za automobilske divove iz Njemačke ili Francuske, a kojima je američko tržište izuzetno važno i veliko. Uvođenje carina bi značilo povećanje cijene automobila i onda automatski i smanjenje prodaje u SAD-u. To bi se svakako prelilo i na te tvrtke iz BiH i Srbije. Drugi problem je svakako i rast cijena goriva i plina, a onda i dodatna inflacija, što će osjetiti svi građani“, rekao je Novotny.
Preslagivanje svijeta
Govoreći o razlozima zašto se Trumpova administracija odlučila na ovakav potez, Novotny kaže kako su suradnici američkog predsjednika kroz svoj ekonomski program i ranije isticali da žele smanjiti taj trgovinski deficit. Ističe i kako na ovakav način Trump želi ostvariti svoje predizborno obećanje o otvaranju novih radnih mjesta u industriji kao i da neke američke tvrtke, koje imaju pogone širom svijeta, vrati u SAD. Drugi razlog je što je Trump kroz obećanje o spuštanju poreza na dobiti poduzeća doveo i do manjka u državnom proračunu te da na ovaj način želi popuniti tu „financijsku rupu“.
Na istu temu razgovarali smo i sa Željkom Lovrinčevićem s Ekonomskog instituta u Zagrebu, koji također ukazuje na deficit SAD-a u trgovinskoj razmjeni s EU-om, koji je iz godine u godinu sve veći. Dodaje kako taj deficit raste i da je on najizraženiji sa zemljama kao što su Kina, Meksiko i Kanada te EU. Napominje i kako je osnovna ideja Trumpa da se taj deficit uvođenjem carina pokuša smanjiti, kao i da su u Washingtonu svjesni novog preslagivanja svijeta te neizvjesnosti koliko dugo američki dolar može biti na razini na kojoj je sada.
„Administracija Donalda Trumpa želi da i na ovaj način dio poslova, koji su proteklih godina dislocirani u Aziju ili Južnu Ameriku, vrati u SAD te da dodatno ojača američku industriju i gospodarstvo uopće“, kaže Lovrinčević.
Kada je, pak, riječ o Hrvatskoj, ona će, kako kaže Lovrinčević, dijeliti sudbinu zemalja EU-a. Podsjeća da i Hrvatska ima negativnu trgovinsku bilancu sa SAD-om, odnosno da bilježi peterostruko veći uvoz nego što ima izvoz. Mišljenja je kako će posljedice uvođenja carina u Hrvatskoj prije svih osjetiti farmaceutska industrija, obrambena industrija, kao i dijelovi prehrambene industrije koji izvoze na američko tržište.
Svi smo na udaru
„U tim odnosima SAD-a i Hrvatske moramo znati i da gotovo 600.000 američkih turista godišnje posjeti Hrvatsku i da ta brojka iz godine u godinu raste. Treba računati i na pojačanje interesa Amerikanaca za kupovinu nekretnina na području Hrvatske i vidjeti kako će se sve to odraziti na moguće uvođenje carina.
Sve to može dovesti i do dodatnog rasta inflacije, a Hrvatska je trenutno rekorder kada je riječ o zemljama EU-a. Tu je i vizni režim koji je liberaliziran, ali ćemo vidjeti i što će sve ovo značiti za sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji još nije ratificiran, odnosno hoće li on radi svega ovoga biti zaustavljen ili ne“, rekao je Lovrinčević.
Dodaje i kako će se većina toga, što će osjetiti Hrvatska radi uvođenja carina, odraziti i na BiH i Srbiju posebno na njihove tvrtke koje proizvode dijelove za automobilske tvrtke koje izvoze automobile u SAD.
„Hrvatska, BiH i Srbija su mala tržišta za SAD pri čemu niti jedna od država nema jako gospodarstvo, neke specifične proizvodnje kao niti neke rijetke materijale što bi bilo od nekog posebnog interesa za SAD. Drugim riječima, direktne posljedice tih carina će osjetiti manji broj tvrtki, prije svih one iz auto industrije, farmaceutske i prehrambene, ali će indirektne posljedice osjetiti svi građani. Sve to će rezultirati dodatnim rastom inflacije“, kazao je Lovrinčević.