Stručnjakinja za kvalitetu zraka upozorava: Arsen i nikal truju cijeli Split, a ne ‘samo’ Brda! Naša pluća nisu kante
Zdrav okoliš u kojem dišemo zdrav zrak je temeljno ljudsko pravo, zaštićeno međunarodnim konvencijama i nacionalnim direktivama. Zdrav okoliš je temeljna pretpostavka za očuvanje zdravlja ljudi i kvalitete življenja, ali i nužnost za očuvanje biljnog i životinjskog svijeta, ističe Inga Kovačić Sindik, direktorica i voditeljica razvoja u društvu “Kristalna ideja” i u svijetu nagrađivana splitska inovatorica.
Za svoje inovacije, posebno različite modele proizvoda za pročišćavanje i upravljanje kvalitetom zraka “iTherapy” dobila je brojna svjetska i europska priznanja, a 2018. na međunarodnom sajmu inovacija u Njemačkoj proglašena je i najboljom europskom inovatoricom. Tehnologijom zraka najviše se bavi proteklih godina u eri opasnosti od klimatskih promjena. Iz toga je proizišao niz istraživanja i raznih ispitivanja, a kroz to je uslijedilo i desetak inovacija.
Naša sugovornica podsjeća na to da su se snažnim gospodarskim razvojem posljednjih sto godina intenzivirale djelatnosti i industrije koje su vodile do povećanja potrošnje energije i sirovina. Povećavajući obradive površine smanjivale su se šume, a maksimalnim korištenjem raspoloživih prirodnih resursa prouzrokovalo se prekomjerno iskorištenje i zagađenje okoliša.
– Nažalost, sve to je dovelo do ozbiljnih poremećaja u održavanju prirodne ekološke ravnoteže. Posljedice vidimo i osjećamo kroz klimatske promjene, povećanje prosječne temperature, topljenje ledenjaka, gomilanje stakleničkih plinova ugljičnog dioksida i metana. Većina stanovnika urbanih sredina suočena je s problemima onečišćenja zraka i pojavom toplinskih zona na raznim betonskim mikrolokacijama. Split i drugi gradovi Hrvatske nisu tome izuzetak te smo svi manje ili više izloženi onečistačima zraka, a u ovisnosti od lokacije, čak njihovim problematičnim razinama – naglašava Inga Kovačić Sindik.
KRITIČNE ZONE
Dodaje da je jedan od najčešćih izvora cestovni promet, a problemu onečišćenja značajno pridonose i poljoprivreda, elektrane te industrija.
– Najčešći onečistači koje nalazimo u zraku kojim smo okruženi i koji udišemo su lebdeće čestice, organske isparive tvari, prašina, dušikovi i sumporni oksidi, prizemni ozon, amonijak, metan, ali i teški metali kao olovo, krom, nikal i arsen, a jednom kada dospiju u atmosferu mogu se pretvoriti u nove onečišćujuće tvari te proširiti stotinama kilometara daleko, nošeni zračnim strujama i vjetrovima – pojašnjava naša sugovornica.
– Stambena, komercijalna i institucionalna potrošnja energije glavni je izvor emisije čestica. Poljoprivredna industrija je glavni izvor amonijaka i metana te je npr. u 2020. godini bila odgovorna za 94% emisija metana, odnosno 56% ukupnih emisija. U 2020. cestovni promet bio je glavni izvor dušikovih oksida, odgovoran za 37% emisija. Sektor opskrbe energijom bio je glavni izvor sumpornog dioksida, odgovoran za 41% emisija u 2020. Također, industrija proizvodnje i ekstrakcije te sektor opskrbe energijom bili su glavni izvori emisija teških metala, emisije nikla i arsena – navodi nadalje.
Ovih dana svjedoci smo prosvjeda građana splitskog predjela Brda zbog loše kvalitete zraka i udisanja opasnih čestica, a i izvješće Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije o ispitivanju kvalitete zraka na dvije mjerne postaje na Brdima pokazalo je da je u ožujku prekoračena srednja godišnja vrijednost ukupne taložne tvari (UTT), te vrijednosti arsena i nikla u UTT-u.
– Problem Brda nije samo problem jednog kotara, kao što problem Vranjica, Segeta ili Krila nije problem njihovih stanovnika. Zrak je naš zajednički, on se kreće i putuje stotinama, čak i tisućama kilometara, raznoseći i donoseći zračne polutante, prašinu i druge toksine. Dakle, problem loše kvalitete zraka uz visoku koncentraciju arsena i nikla, moramo shvatiti, nije problem Brda, već je to problem grada Splita i okolnog područja na koji će se taj zrak raspršiti.
S obzirom na naše temeljno pravo da udišemo čisti zrak, vrlo je važno da građani imaju pravovremenu informaciju o kvaliteti zraka, o razlozima, odnosno izvorima onečišćenja, te o procjeni dinamike kretanja onečistača, odnosno predviđenom vremenskom roku u kojem će doći do poboljšanja stanja. Naravno da imamo pravo znati koje su mjere pri tome poduzete. U situaciji povezanoj sa slučajem “Brda” ne znamo još uvijek uzrok, a to znači da ne znamo je li problem još uvijek “negdje čuči” i čeka da opet iziđe – ističe Inga Kovačić Sindik.
– Što se tiče mogućih zdravstvenih problema koji se mogu pokrenuti zbog kontakta i udisanja toksina, u ovom slučaju arsena, treba znati da je riječ o mogućem kancerogenom utjecaju te je moguće da različiti organizmi različito reagiraju, posebno ako je riječ o ranjivim skupinama, djeci, starijima te osobama koje već boluju od nekih kroničnih bolesti. Utjecaj istaloženog arsena u tlo i okoliš također može biti intenzivan i dugotrajan te se može vratiti u kružni tok konzumacijom biljaka koje su s njim došle u kontakt ili pak preko vode – naglašava.
OGRANIČENA MOGUĆNOST DETOKSIKACIJE
Naša sugovornica navodi i da prosječna odrasla osoba svaki dan filtrira kroz svoja pluća otprilike 10.000 litara zraka.
– Problem je što zrak koji udišemo nije čist. Tvari koje nanose najviše štete ljudskom zdravlju i okolišu su lebdeće čestice (tzv. PM), dušikov dioksid (NO2) i prizemni ozon (O3), a posebnu pažnju treba posvetiti skupini teških metala. Njihov značaj ogleda se u mogućnosti akumuliranja u biološkim sustavima, visoke su toksičnosti, nemoguće ih je detoksikirati prirodnim procesima te ulaze u kružne cikluse u okolišu. S obzirom da proizvodnja metala, prerada i primjena svakodnevno rastu, raste i njihova koncentracija u zraku, vodi i tlu, što povećava rizik od njihova štetnog djelovanja na žive organizme – upozorava Inga Kovačić Sindik.
Dodaje da izloženost živih organizama, a posebno ljudi, utjecaju teških metala iz okoliša ima različite oblike.
– Uneseni u okoliš, metali putuju vodom, zrakom ili se transportiraju u dublje slojeve tla i podzemne vode, i to tako dugo sve dok jednim dijelom ne prijeđu u netopljivi oblik i završe u sedimentu, na kojemu mnogi metali ostaju dugo vremena. Sedimenti ujedno predstavljaju potencijalnu opasnost ponovne aktivacije nagomilane povišene koncentracije metala i njihova ponovnog kruženja vodama, živim organizmima, tlom i zrakom, a u konačnici ih nalazimo u tlu, vodi i zraku te u prehrambenom lancu, u namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla. Na ovaj način može doći do prekomjernog nakupljanja metala u tijelu, što može dovesti do oštećenja zdravlja te poremećaja redovnih odvijanja funkcija organizma i tjelesnih sustava – pojašnjava.
Okoliš je često, kaže, onečišćen olovom, cinkom, kadmijem, kromom, bakrom, vanadijem, niklom, manganom, željezom, molibdenom, arsenom i živom, a njihov osnovni izvor uz industriju proizvodnje i prerade metala su prometnice, vozila i drugi nespecifični urbani izvori.
– Jednom kad su ovi metali akumulirani u ljudskom organizmu, mogućnost njihove detoksikacije je ograničena, sporo se izlučuju iz organizma, a zajedničko obilježje im je višestruko toksično djelovanje na organe kao što su pluća, bubrezi, jetra, žuč i probavni trakt. Lanac onečišćenja okoliša teče gotovo uvijek u krugu atmosfera – tlo – biljka – životinja – čovjek, tako da su akumulaciji toksina iz okoliša jednako podložne i biljke i životinje – napominje.
Onečišćenje zraka utječe na sve ljude, no kako naglašava naša sugovornica, ne utječe na sve u jednakoj mjeri i na jednak način. Onečišćenju zraka izloženiji su ljudi koji žive u urbanim sredinama, a neke su skupine ranjivije od drugih, poput ljudi koji pate od bolesti krvožilnog i dišnog sustava, ljudi s osjetljivim dišnim putovima, alergijama dišnog trakta, starijih i djece. Više od 90% Europljana koji žive u gradovima izloženo je štetnim razinama finih čestica, što uzrokuje više od 200.000 preuranjenih smrti godišnje u Europi. Zagađivači zraka također su povezani s astmom, srčanim bolestima i moždanim udarom.
Procjenjuje se, kaže, da je onečišćenje zraka na otvorenom uzrok oko 40% ishemijskih bolesti srca, 40% moždanih udara, 11% kronične opstruktivne bolesti pluća, 6% slučajeva raka pluća i 3% slučajeva akutne respiratorne infekcije kod djece, dok se za onečišćenje zraka u zatvorenim prostorima danas smatra krivim za 34% moždanih udara, 26% ishemijske bolesti srca, 22% kronične opstruktivne bolesti pluća, 12% slučajeva akutne respiratorne infekcije djece i oko 6% slučajeva raka pluća.
Što sami možemo učiniti, a što su zadaće institucija? Na to pitanje Inga Kovačić Sindik odgovara da su ljudi sve više zainteresirani za kvalitetu zraka koji udišu, pa se diljem Europe građani udružuju u neprofitne organizacije kroz koje zahtijevaju pravo na informacije te mjere kvalitetu lokalnog zraka preko raznih građanskih inicijativa. Europska agencija za zaštitu okoliša (EEA) surađuje s Mrežom ravnatelja europskih agencija za zaštitu okoliša na projektu pod nazivom “CleanAir@School” (Čisti zrak u školi), u sklopu kojeg djeca, roditelji i učitelji mjere koncentracije onečišćujućih tvari oko škola.
Kaže i da je u nedavnom izvješću Europskog revizorskog suda istaknuto da građani mogu imati ključnu ulogu, ustrajući na boljoj kvaliteti zraka. Radi informiranja građana, EEA omogućuje pristup podacima i statistici o kvaliteti zraka gotovo u stvarnom vremenu. EEA i Europska komisija izradile su i internetski alat, Indeks kvalitete zraka u Europi, koji građanima diljem Europe omogućuje da provjere trenutačnu kvalitetu zraka u mjestima u kojima žive, rade ili putuju.
Indeks se, pojašnjava, izračunava pomoću satnih podataka iz više od 2000 postaja za praćenje kvalitete zraka diljem Europe, a pruža informacije i preporuke povezane sa zdravljem.
KLJUČNO LOKALNO DJELOVANJE
– Zbog različitih izvora u pogledu geografske raspodjele i gospodarskih aktivnosti, mjere se moraju poduzimati na različitim razinama, od lokalnih do globalnih. Cilj međunarodnih konvencija može biti smanjenje onečišćujućih tvari koje se otpuštaju u atmosferu, ali bez lokalnog djelovanja (npr. informativne kampanje, analize otpadnih plinova, analiza otpadnog materijala, kontrola i upravljanje nad otvorenim paljenjima smeća itd.) naši napori neće uroditi plodom. Ta raznolikost također znači da ne postoji univerzalno rješenje za onečišćenje zraka. Kako bi se smanjila izloženost i daljnja šteta, odgovorne institucije trebaju prilagoditi svoje mjere kako bi se u obzir uzeli i lokalni čimbenici, kao što su izvori, demografski podaci, prometna infrastruktura i lokalno gospodarstvo – ističe Inga Kovačić Sindik.
Prije nekoliko godina “Kristalna ideja” je započela s radionicama “Higijenom zraka do zdravlja”, a odazivali su se školama i fakultetima, kao i raznim udrugama, prenosi Slobodna Dalmacija.
– Radionica je edukacijskog tipa i potpuno je neprofitna s jednim jedinim ciljem, a to je poučiti ljude i osvijestiti da problem onečišćenja zraka u našem okolišu doista postoji te da zrak koji udišemo nije idealan, a trebao bi biti jer naša pluća nisu kanta za čišćenje. Radionicama skrećemo pažnju na to da svakodnevnom brigom i održavajući tzv. higijenske stupove, ljudi mogu značajno pridonijeti higijeni zraka u prostoru u kojem borave. Nažalost, živimo u vrijeme kada pored svih nabrojanih vanjskih onečistača postoje i oni unutar kuće te je ovaj unutarnji zrak čak dva do tri puta zagađeniji od vanjskog. Stalna izloženost tim unutarnjim onečistačima, pored svih spomenutih bolesti, može dovesti i do okidača alergijskih reakcija, od kojih danas pati i do 25% svjetskog stanovništva – kazuje Inga Kovačić Sindik.
Alergijski rinitis – tiha pandemija
Novost u organizaciji radionice je i suradnja s ORL ordinacijom dr. Željke Roje, koja je u ovu edukacijsku priču donijela i medicinski aspekt. Sljedeću radionicu održat će 19. travnja u 19 sati u hotelu “Dioklecijan”, a ulaz je slobodan.
– Tema je “Higijenom zraka protiv alergija”, u okviru koje će dr. Roje govoriti o alergijskom rinitisu koji se nažalost ušuljao u naše živote kao “tiha pandemija”, a ovom radionicom se nadamo barem malo ublažiti i reducirati okidače sezonskih alergija – kaže Inga Kovačić Sindik.