fbpx

Arsen i nikal truju cijeli Split

Stručnjakinja za kvalitetu zraka upozorava: Arsen i nikal truju cijeli Split, a ne ‘samo’ Brda! Naša pluća nisu kante

Naša sugovornica ističe da je unutarnji zrak čak dva do tri puta zagađeniji od vanjskog Josko Ponos/Cropix/Slobodna Dalmacija

Zdrav okoliš u kojem dišemo zdrav zrak je temeljno ljudsko pravo, zaštićeno međunarodnim konvencijama i nacionalnim direktivama. Zdrav okoliš je temeljna pretpostavka za očuvanje zdravlja ljudi i kvalitete življenja, ali i nužnost za očuvanje biljnog i životinjskog svijeta, ističe Inga Kovačić Sindik, direktorica i voditeljica razvoja u društvu “Kristalna ideja” i u svijetu nagrađivana splitska inovatorica.

Za svoje inovacije, posebno različite modele proizvoda za pročišćavanje i upravljanje kvalitetom zraka “iTherapy” dobila je brojna svjetska i europska priznanja, a 2018. na međunarodnom sajmu inovacija u Njemačkoj proglašena je i najboljom europskom inovatoricom. Tehnologijom zraka najviše se bavi proteklih godina u eri opasnosti od klimatskih promjena. Iz toga je proizišao niz istraživanja i raznih ispitivanja, a kroz to je uslijedilo i desetak inovacija.

Naša sugovornica podsjeća na to da su se snažnim gospodarskim razvojem posljednjih sto godina intenzivirale djelatnosti i industrije koje su vodile do povećanja potrošnje energije i sirovina. Povećavajući obradive površine smanjivale su se šume, a maksimalnim korištenjem raspoloživih prirodnih resursa prouzrokovalo se prekomjerno iskorištenje i zagađenje okoliša.

– Nažalost, sve to je dovelo do ozbiljnih poremećaja u održavanju prirodne ekološke ravnoteže. Posljedice vidimo i osjećamo kroz klimatske promjene, povećanje prosječne temperature, topljenje ledenjaka, gomilanje stakleničkih plinova ugljičnog dioksida i metana. Većina stanovnika urbanih sredina suočena je s problemima onečišćenja zraka i pojavom toplinskih zona na raznim betonskim mikrolokacijama. Split i drugi gradovi Hrvatske nisu tome izuzetak te smo svi manje ili više izloženi onečistačima zraka, a u ovisnosti od lokacije, čak njihovim problematičnim razinama – naglašava Inga Kovačić Sindik.

KRITIČNE ZONE

Dodaje da je jedan od najčešćih izvora cestovni promet, a problemu onečišćenja značajno pridonose i poljoprivreda, elektrane te industrija.

– Najčešći onečistači koje nalazimo u zraku kojim smo okruženi i koji udišemo su lebdeće čestice, organske isparive tvari, prašina, dušikovi i sumporni oksidi, prizemni ozon, amonijak, metan, ali i teški metali kao olovo, krom, nikal i arsen, a jednom kada dospiju u atmosferu mogu se pretvoriti u nove onečišćujuće tvari te proširiti stotinama kilometara daleko, nošeni zračnim strujama i vjetrovima – pojašnjava naša sugovornica.

– Stambena, komercijalna i institucionalna potrošnja energije glavni je izvor emisije čestica. Poljoprivredna industrija je glavni izvor amonijaka i metana te je npr. u 2020. godini bila odgovorna za 94% emisija metana, odnosno 56% ukupnih emisija. U 2020. cestovni promet bio je glavni izvor dušikovih oksida, odgovoran za 37% emisija. Sektor opskrbe energijom bio je glavni izvor sumpornog dioksida, odgovoran za 41% emisija u 2020. Također, industrija proizvodnje i ekstrakcije te sektor opskrbe energijom bili su glavni izvori emisija teških metala, emisije nikla i arsena – navodi nadalje.

Ovih dana svjedoci smo prosvjeda građana splitskog predjela Brda zbog loše kvalitete zraka i udisanja opasnih čestica, a i izvješće Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije o ispitivanju kvalitete zraka na dvije mjerne postaje na Brdima pokazalo je da je u ožujku prekoračena srednja godišnja vrijednost ukupne taložne tvari (UTT), te vrijednosti arsena i nikla u UTT-u.

– Problem Brda nije samo problem jednog kotara, kao što problem Vranjica, Segeta ili Krila nije problem njihovih stanovnika. Zrak je naš zajednički, on se kreće i putuje stotinama, čak i tisućama kilometara, raznoseći i donoseći zračne polutante, prašinu i druge toksine. Dakle, problem loše kvalitete zraka uz visoku koncentraciju arsena i nikla, moramo shvatiti, nije problem Brda, već je to problem grada Splita i okolnog područja na koji će se taj zrak raspršiti.

S obzirom na naše temeljno pravo da udišemo čisti zrak, vrlo je važno da građani imaju pravovremenu informaciju o kvaliteti zraka, o razlozima, odnosno izvorima onečišćenja, te o procjeni dinamike kretanja onečistača, odnosno predviđenom vremenskom roku u kojem će doći do poboljšanja stanja. Naravno da imamo pravo znati koje su mjere pri tome poduzete. U situaciji povezanoj sa slučajem “Brda” ne znamo još uvijek uzrok, a to znači da ne znamo je li problem još uvijek “negdje čuči” i čeka da opet iziđe – ističe Inga Kovačić Sindik.

– Što se tiče mogućih zdravstvenih problema koji se mogu pokrenuti zbog kontakta i udisanja toksina, u ovom slučaju arsena, treba znati da je riječ o mogućem kancerogenom utjecaju te je moguće da različiti organizmi različito reagiraju, posebno ako je riječ o ranjivim skupinama, djeci, starijima te osobama koje već boluju od nekih kroničnih bolesti. Utjecaj istaloženog arsena u tlo i okoliš također može biti intenzivan i dugotrajan te se može vratiti u kružni tok konzumacijom biljaka koje su s njim došle u kontakt ili pak preko vode – naglašava.

OGRANIČENA MOGUĆNOST DETOKSIKACIJE

Naša sugovornica navodi i da prosječna odrasla osoba svaki dan filtrira kroz svoja pluća otprilike 10.000 litara zraka.

– Problem je što zrak koji udišemo nije čist. Tvari koje nanose najviše štete ljudskom zdravlju i okolišu su lebdeće čestice (tzv. PM), dušikov dioksid (NO2) i prizemni ozon (O3), a posebnu pažnju treba posvetiti skupini teških metala. Njihov značaj ogleda se u mogućnosti akumuliranja u biološkim sustavima, visoke su toksičnosti, nemoguće ih je detoksikirati prirodnim procesima te ulaze u kružne cikluse u okolišu. S obzirom da proizvodnja metala, prerada i primjena svakodnevno rastu, raste i njihova koncentracija u zraku, vodi i tlu, što povećava rizik od njihova štetnog djelovanja na žive organizme – upozorava Inga Kovačić Sindik.

Dodaje da izloženost živih organizama, a posebno ljudi, utjecaju teških metala iz okoliša ima različite oblike.

– Uneseni u okoliš, metali putuju vodom, zrakom ili se transportiraju u dublje slojeve tla i podzemne vode, i to tako dugo sve dok jednim dijelom ne prijeđu u netopljivi oblik i završe u sedimentu, na kojemu mnogi metali ostaju dugo vremena. Sedimenti ujedno predstavljaju potencijalnu opasnost ponovne aktivacije nagomilane povišene koncentracije metala i njihova ponovnog kruženja vodama, živim organizmima, tlom i zrakom, a u konačnici ih nalazimo u tlu, vodi i zraku te u prehrambenom lancu, u namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla. Na ovaj način može doći do prekomjernog nakupljanja metala u tijelu, što može dovesti do oštećenja zdravlja te poremećaja redovnih odvijanja funkcija organizma i tjelesnih sustava – pojašnjava.

Okoliš je često, kaže, onečišćen olovom, cinkom, kadmijem, kromom, bakrom, vanadijem, niklom, manganom, željezom, molibdenom, arsenom i živom, a njihov osnovni izvor uz industriju proizvodnje i prerade metala su prometnice, vozila i drugi nespecifični urbani izvori.

– Jednom kad su ovi metali akumulirani u ljudskom organizmu, mogućnost njihove detoksikacije je ograničena, sporo se izlučuju iz organizma, a zajedničko obilježje im je višestruko toksično djelovanje na organe kao što su pluća, bubrezi, jetra, žuč i probavni trakt. Lanac onečišćenja okoliša teče gotovo uvijek u krugu atmosfera – tlo – biljka – životinja – čovjek, tako da su akumulaciji toksina iz okoliša jednako podložne i biljke i životinje – napominje.

Onečišćenje zraka utječe na sve ljude, no kako naglašava naša sugovornica, ne utječe na sve u jednakoj mjeri i na jednak način. Onečišćenju zraka izloženiji su ljudi koji žive u urbanim sredinama, a neke su skupine ranjivije od drugih, poput ljudi koji pate od bolesti krvožilnog i dišnog sustava, ljudi s osjetljivim dišnim putovima, alergijama dišnog trakta, starijih i djece. Više od 90% Europljana koji žive u gradovima izloženo je štetnim razinama finih čestica, što uzrokuje više od 200.000 preuranjenih smrti godišnje u Europi. Zagađivači zraka također su povezani s astmom, srčanim bolestima i moždanim udarom.

Procjenjuje se, kaže, da je onečišćenje zraka na otvorenom uzrok oko 40% ishemijskih bolesti srca, 40% moždanih udara, 11% kronične opstruktivne bolesti pluća, 6% slučajeva raka pluća i 3% slučajeva akutne respiratorne infekcije kod djece, dok se za onečišćenje zraka u zatvorenim prostorima danas smatra krivim za 34% moždanih udara, 26% ishemijske bolesti srca, 22% kronične opstruktivne bolesti pluća, 12% slučajeva akutne respiratorne infekcije djece i oko 6% slučajeva raka pluća.

Što sami možemo učiniti, a što su zadaće institucija? Na to pitanje Inga Kovačić Sindik odgovara da su ljudi sve više zainteresirani za kvalitetu zraka koji udišu, pa se diljem Europe građani udružuju u neprofitne organizacije kroz koje zahtijevaju pravo na informacije te mjere kvalitetu lokalnog zraka preko raznih građanskih inicijativa. Europska agencija za zaštitu okoliša (EEA) surađuje s Mrežom ravnatelja europskih agencija za zaštitu okoliša na projektu pod nazivom “CleanAir@School” (Čisti zrak u školi), u sklopu kojeg djeca, roditelji i učitelji mjere koncentracije onečišćujućih tvari oko škola.

Kaže i da je u nedavnom izvješću Europskog revizorskog suda istaknuto da građani mogu imati ključnu ulogu, ustrajući na boljoj kvaliteti zraka. Radi informiranja građana, EEA omogućuje pristup podacima i statistici o kvaliteti zraka gotovo u stvarnom vremenu. EEA i Europska komisija izradile su i internetski alat, Indeks kvalitete zraka u Europi, koji građanima diljem Europe omogućuje da provjere trenutačnu kvalitetu zraka u mjestima u kojima žive, rade ili putuju.

Indeks se, pojašnjava, izračunava pomoću satnih podataka iz više od 2000 postaja za praćenje kvalitete zraka diljem Europe, a pruža informacije i preporuke povezane sa zdravljem.

KLJUČNO LOKALNO DJELOVANJE

– Zbog različitih izvora u pogledu geografske raspodjele i gospodarskih aktivnosti, mjere se moraju poduzimati na različitim razinama, od lokalnih do globalnih. Cilj međunarodnih konvencija može biti smanjenje onečišćujućih tvari koje se otpuštaju u atmosferu, ali bez lokalnog djelovanja (npr. informativne kampanje, analize otpadnih plinova, analiza otpadnog materijala, kontrola i upravljanje nad otvorenim paljenjima smeća itd.) naši napori neće uroditi plodom. Ta raznolikost također znači da ne postoji univerzalno rješenje za onečišćenje zraka. Kako bi se smanjila izloženost i daljnja šteta, odgovorne institucije trebaju prilagoditi svoje mjere kako bi se u obzir uzeli i lokalni čimbenici, kao što su izvori, demografski podaci, prometna infrastruktura i lokalno gospodarstvo – ističe Inga Kovačić Sindik.

Prije nekoliko godina “Kristalna ideja” je započela s radionicama “Higijenom zraka do zdravlja”, a odazivali su se školama i fakultetima, kao i raznim udrugama, prenosi Slobodna Dalmacija.

– Radionica je edukacijskog tipa i potpuno je neprofitna s jednim jedinim ciljem, a to je poučiti ljude i osvijestiti da problem onečišćenja zraka u našem okolišu doista postoji te da zrak koji udišemo nije idealan, a trebao bi biti jer naša pluća nisu kanta za čišćenje. Radionicama skrećemo pažnju na to da svakodnevnom brigom i održavajući tzv. higijenske stupove, ljudi mogu značajno pridonijeti higijeni zraka u prostoru u kojem borave. Nažalost, živimo u vrijeme kada pored svih nabrojanih vanjskih onečistača postoje i oni unutar kuće te je ovaj unutarnji zrak čak dva do tri puta zagađeniji od vanjskog. Stalna izloženost tim unutarnjim onečistačima, pored svih spomenutih bolesti, može dovesti i do okidača alergijskih reakcija, od kojih danas pati i do 25% svjetskog stanovništva – kazuje Inga Kovačić Sindik.

Alergijski rinitis – tiha pandemija

Novost u organizaciji radionice je i suradnja s ORL ordinacijom dr. Željke Roje, koja je u ovu edukacijsku priču donijela i medicinski aspekt. Sljedeću radionicu održat će 19. travnja u 19 sati u hotelu “Dioklecijan”, a ulaz je slobodan.

– Tema je “Higijenom zraka protiv alergija”, u okviru koje će dr. Roje govoriti o alergijskom rinitisu koji se nažalost ušuljao u naše živote kao “tiha pandemija”, a ovom radionicom se nadamo barem malo ublažiti i reducirati okidače sezonskih alergija – kaže Inga Kovačić Sindik.

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.

Contact Us