Do 2051. javni dug SAD-a bit će 202 posto BDP-a, dvostruko više nego danas
Američki Senat odobrio je tijekom vikenda novi paket pomoći gospodarstvu koji će znatno povisiti razinu javnog duga te zemlje, a Kina koja je rasla i u pandemijskoj 2020. godini traži način kako smanjiti zaostajanje za SAD-om. No, iako se razlika između dvije zemlje smanjuje, Kina je ta koja se dugoročno mora brinuti u geopolitičkom srazu, naglašava nam ekonomski analitičar Damir Novotny.
Inovativni i dinamični
Nakon što je gornji dom Kongresa odobrio još 1,9 bilijuna dolara pomoći ekonomiji, a to još moraju potvrditi Zastupnički dom te predsjednik Joe Biden, što se i očekuje ovog tjedna, ukupna pomoć gospodarstvu koju je u posljednjih godinu dana izdvojila američka vlada iznosi vrtoglavih 25 posto BDP-a. Posljednjim će paketom država pomoći nezaposlenima, saveznim državama i građanima, dok su se prethodni paketi pomoći doneseni pod vlašću Donalda Trumpa orijentirali na pomaganje poduzećima. No, dio je američkih ekonomista zabrinut. Naime, prema proračunskoj agenciji Kongresa, do kraja ove godine SAD će dosegnuti razinu javnog duga od 102 posto BDP-a, a u sljedeća tri desetljeća taj će se dug udvostručiti: na 202 posto BDP-a do 2051. godine. – Amerika kreira vrlo visoku razinu dodatne vrijednosti svake godine. Javni dug jest visok, ali ne treba očekivati dužničku krizu SAD-a zato što se većina štednje u svijetu pohranjuje u dolarima. Također su i kamatne stope niske – naglašava analitičar Novotny koji dodaje da ipak postoji opasnost od stvaranja balona cijena nekretnina.
Toekom pandemije zemlje su krenule u rekordno zaduživanje: primjerice, i Ujedinjeno Kraljevstvo izdvojilo je 16 posto svog BDP-a na pomoć gospodarstvu. S druge je strane, drugo najveće gospodarstvo na svijetu, kinesko, raslo i prošle godine, i to za 2,3 posto BDP-a. Prošlog je tjedna Nacionalni narodni kongres, zakonodavno tijelo u Kini, reklo da ta zemlja želi ekonomski napredovati tako da postane do 2035. godine srednje razvijena ekonomija, gledano po stanovniku, piše Nikkei Asia. Prema planu, to bi značilo da bi zemlja već do 2025. trebala doseći 76 posto ukupnog američkog gospodarstva, a do 2030. taj bi udio trebao iznositi 85 posto. U relativnom je smislu ipak američko gospodarstvo mnogo razvijenije. – U Kini postoje visoki unutrašnji dugovi, i u toj bi se zemlji mogli javiti problemi kada se smanje strane investicije. Gradovi su se u Kini znatno zadužili, a i proces financiranja mnogo je manje transparentan – naglašava Novotny i dodaje da Kina zapravo dampinškim cijenama stvara umjetnu potražnju za svojim proizvodima pa tako raste izvoz čak i u SAD unatoč uvođenju carina.
Kao jednu od glavnih razlika dvaju gospodarstava Novotny vidi mnogo više inovacija u SAD-u, za kojima kasni i EU. Za političare nema troškova U SAD-u je upotrijebljena keynesijanska ekonomska doktrina, tvrdi analitičar, koji naglašava da se dio povećane potrošnje putem poreza vraća natrag u proračun. – No, mene zanima do kada će to trajati. Ne može vlada poduzeća i kućanstva vječno subvencionirati na ovaj način – rekao nam je Novotny.
Unatoč tome što ne postoji velika opasnost od dužničke krize, mnogi su se američki ekonomisti pitali do kada će vlada moći ovako intervenirati u gospodarstvo. Kao dobar primjer toga mora se izdvojiti ekonomski analitičar Steven Pearlstein, inače na lijevom dijelu ekonomskog spektra, koji je za Washington Post početkom ožujka napisao komentar u kojem se nakon 30 godina rada u tim novinama oprostio od svojih čitatelja. U kolumni pod nazivom “U demokratskom progresivnom raju, posuđivanje je besplatno, potrošnja financira samu sebe, a kamatne stope nikada ne rastu” sažeo je “magični svijet” u kojem živi dio američkih političara koji su zaboravili brinuti o dugu ili pak o kamatnim stopama, prenosi Večernji.hr.