Suad Kurtćehajić: Raskidanje ili ništavost Dejtonskog sporazuma reaktivira prethodno pravno stanje a to je Republika Bosna i Hercegovina
Američki advokat hrvatskih korijena Luka Mišetić iznio je tezu da susjedne države Republika Hrvatska i Republika Srbija (ova poslednja kao pravna nasljednica Savezne Republike Jugoslavije) imaju pravo kao njegove potpisnice raskinuti Dejtonski mirovni sporazum i pri tome vjerovatno ima u vidu odredbe koje govore o prestanku i suspenziji ugovora sadržane u članu 60. Bečke konvencije o pravima međunarodnih ugovora gdje u stavu 2. stoji da bitna povreda mnogostranog ugovora ovlašćuje ostale strane da jednoglasnim sporazumom suspendiraju primjenu ugovora u cjelosti ili djelimice ili da ga dokinu.
Mišetić polazi od stanovišta da se postojećim izbornim zakonom i neinplementacijom presude u predmetu Ljubić donesene od strane Ustavnog suda BiH bitno krše temeljna prava Hrvata u Federaciji Bosne i Hercegovine u pogledu izbora Delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH te da ukoliko ne dođe do promjena u izbornom zakonu da je stvoren pravni osnov raskida Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Naravno advokat Mišetić svjesno zaobilazi važnije presude koje bi trebale imati prednost a koje također nisu implemntirane donesene su od strane Suda za ljudska prava u Strazburu: Sejdić-Finci, Iljas Pilav, Aida Zornić i Svetozar Pudarić. Ove presude ne pominju konstitutivnost već i na francuskom i na engleskom jeziku govore o konstituentnosti koji bi mogli prevesti kao dio cjeline. Te presude su donesene da bi se eliminarala diskriminacija i konstrukcione greške ustanovljene Ustavom BiH.
Vezani Članci:
- Luka Mišetić: Hrvatska i Srbija će imati pravo raskinuti Dejtonski sporazum nakon izbora u BiH
- Kurtćehajić: Diskriminatorska politika Hrvatske prema Bošnjacima
- Akademik Kurtćehajić: Da li je postojanje Rs protivno međunarodnom pravu
Akademik prof.dr. Suad Kurtćehajić ističe da je za eventualni raskid ugovora na koji se poziva advokat Mišetić potrebna suglasnost i Republike Hrvatske i Republike Srbije ali da u tom slučaju ne nestaje Bosna i Hercegovina već samo njeno uređenje nastalo Dejtonskim mirovnim sporazumom, s tim da se automatski reaktivira pravno stanje koje je prethodilo ovom sporazumu a to je Republika Bosna i Hercegovina sa svojom ustavnošću koja je važila do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Imajući u vidu da to automatski poništava entitetski ustroj Bosne i Hercegovine teško je povjerovati da bi Srbija krenula tim putem jer entiteti postoje samo temeljem Dejtonskog sporazuma i nikako drugačije.
Međunarodna zajednica bi u pretpostavljenoj situaciji da do raskida međunarodnog ugovora ipak dođe morala da interveniše da se izbjegnu eventualni sukobi zbog reaktivacije prethodnog pravnog stanja odnosno Republike Bosne i Hercegovine sa svojom ustavnošću koja je važila do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Smirivanju tenzija bi u tom slučaju omogućila najava i sazivanje nove međunarodne konferencije koja bi Bosnu i Hercegovinu organizirala na način koji bi bio primjereniji evropskim ustavnim vrijednostima a što bi predstavljalo neku sredinu između Republike Bosne i Hercegovine i Dejtonske Bosne i Hercegovine.
Time bi Bosna i Hercegovina kao organizaciono jača i funkcionalnija država puno lakše ispunila sve uslove za ulazak u EU i NATO pakt zaključuje akademik Kurtćehajić.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.