“Nisam to vidio”, rekao je Trump odgovarajući na novinarsko pitanje u predsjedničkom avionu. “Kada ga vidim, javiću vam”, dodao je.
Trump je ranije ovog mjeseca rekao da želi prisilno preseliti skoro dva miliona Palestinaca iz Gaze u susjedni Jordan i Egipat. Rekao je da će Sjedinjene Države “posjedovati” teritoriju i pretvoriti je u “rivijeru Bliskog Istoka”, što je izazvalo protivljenje arapskih zemalja.
Nejasno je da li je Trump ozbiljan ili samo prijeti da bi izvukao ustupke od arapskih država. Tokom sastanka sa saudijskim prestolonasljednikom princom Mohammedom bin Salmanom u Rijadu ove sedmice, američki državni sekretar Marco Rubio sugerisao je da bi mogla biti riječ o drugoj opciji, pozivajući regionalne lidere da daju kontraponudu.
Saudijski prijestolonasljednik će u petak u Rijadu ugostiti lidere Egipta, Jordana i drugih država Vijeća za saradnju u Zaljevu – Bahreina, Kuvajta, Omana, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata – kako bi razgovarali o opcijama, uključujući egipatski plan za prikupljanje do 20 milijardi dolara od arapskih i zaljevskih država za obnovu Gaze, u periodu od tri godine. Prema ovom planu, stanovnici Gaze ne bi bili protjerani, a pojasom Gaze bi upravljali Palestinci.
Saudijska veza
Trump je govorio na putu za Washington, nakon izlaganja na konferenciji u Miamiju, čiji je domaćin bio Institut inicijative za buduće investicije, neprofitni ogranak Fonda za javna ulaganja Saudijske Arabije – suverenog fonda kojeg vodi princ te zemlje.
Njegov govor je bio prvi put da se američki predsjednik obratio na godišnjem skupu globalnih finansijera i tehnoloških rukovodilaca. To je pokazatelj koliko je saudijski prestolonaslednik iskoristio svoju vezu sa Trumpom, kaže Laura Blumenfeld, viša saradnica Škole za napredne međunarodne studije John Hopkins.
Princ je uspostavio bliske veze tokom Trumpovog prvog mandata i nastavio poslovne veze s Trumpovom organizacijom dok je predsjednik bio van funkcije, uključujući ulaganje dvije milijarde dolara u firmu koja pripada Trumpovom zetu i bivšem savjetniku Jaredu Kushneru.
“Trump vjeruje u zlatno pravilo”, kazala je Blumenfeld za Glas Amerike. “Ako si bogat, u pravu si.”
Dok Rijad predvodi aktivnosti ujedinjenja arapskih nacija za podršku poslijeratnoj Gazi, možda postoje znakovi da Trump ublažava svoj zahtjev. U svom opsežnom govoru koji je trajao više od sat vremena, on nije spomenuo Gazu osim što je ponovio da je njegova uloga bila ključna za prekid vatre potpisan 19. januara, tokom posljednjeg dana kada je tadašnji predsjednik Joe Biden bio na funkciji.
“Osigurali smo prekid vatre u Gazi, dovodimo taoce i vraćamo ih kućama njihovim porodicama”, rekao je Trump, dodajući da su neki od talaca “u prilično lošem stanju”.
On je pohvalio Yasir Al-Rumayyan, guvernera saudijskog fonda, kao i saudijskog ministra finansija Mohammed bin Abdullah al-Jadaana. Bijela kuća nije odgovorila na upit Glasa Amerike o tome da li se Trump sastao sa nekom od saudijskih delegacija tokom događaja.
Tokom obraćanja u srijedu, Trump je zahvalio saudijskom prijestolonasljedniku što je u utorak bio domaćin razgovora između američkih i ruskih zvaničnika s ciljem pronalsaka načina da se okonča rat u Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i evropski saveznici osudili su sastanak kao pokušaj da se zaobiđe Kijev.
Egipatski prijedlog za Gazu
Egipatski državni list Al-Ahram objavio je da će prema egipatskom prijedlogu “sigurna područja” opremljena mobilnim kućama i skloništima biti uspostavljena kao stambena područja u Gazi, dok egipatske i međunarodne građevinske firme obnavljaju devastiranu infrastrukturu.
Prijedlog takođe poziva na formiranje nacionalnog palestinskog komiteta tehnokrata i lidera zajednica koji nisu povezani s Hamasom, koji bi upravljao poslijeratnom Gazom.
Nejasno je da li plan ima podršku Palestinske uprave, međunarodno priznatog tijela koje trenutno vlada dijelovima Zapadne obale, a upravljalo je i Gazom sve dok od Hamasa nisu izgubili na izborima 2006.
“Ono što je sada potrebno je političko rješenje za Gazu kako bi ta rekonstrukcija bila fizički moguća i dugoročno održiva”, rekao je Tariq Kenney-Shawa, američki saradnik za politike u palestinskoj mreži Al-Shabaka.
Cilj je da se “ne vratimo u situaciju da Gaza ostane pod okupacijom”, rekao je on za Glas Amerike.
Hamas je u ponedjeljak pokazao spremnost da ustupi svaku poslijeratnu upravljačku ulogu.
“Nije neophodno da Hamas bude dio političkih i administrativnih aranžmana u sljedećoj fazi za Gazu, posebno ako to služi interesima našeg naroda”, rekao je glasnogovornik Hamasa Hazem Qasim za Televiziju Al Arabiya.
Hamas je dao ovakvu pomirljivu izjavu u situaciji u kojoj bi pregovori o drugoj fazi prekida vatre sa Izraelom trebali početi za nekoliko dana, nakon sedmica odlaganja. Međutim, to ispunjava samo dio ključnog zahtjeva Izraela i Sjedinjenih Država – eliminaciju upravljanja i vojne uloge Hamasa u poslijeratnoj Gazi.
Hamas do sada nije dao znakove da će se razoružati. U međuvremenu, Izrael nije definisao šta smatra prihvatljivom alternativom Hamasu i odbacio je bilo kakvu umiješanost Palestinske uprave.
Egipatski prijedlog takođe ne rješava dugotrajno pitanje između zaraćenih strana. Izraelski lideri protive se svim poslijeratnim planovima koji bi pripremili put ka rješenju o dvije države, dok suverena Palestina ostaje ključni uslov za Palestince i za arapske zemlje.
Ubrzano oslobađanje talaca
Hamas je u četvrtak predao tijela četvoro izraelskih talaca, a uključujući i dvoje djece, a zvaničnici Hamasa su najavili da će u subotu osloboditi šest živih talaca u zamjenu za stotine Palestinaca koje su izraelske snage zatočile u Gazi tokom rata.
Izrael će takođe dozvoliti ulazak u Gazu mobilnih kuća i opreme za gradnju.
Prema sporazumu o primirju, ovo je poslednja preostala grupa talaca koja bi trebalo da bude oslobođenja u prvoj fazi. Hamas, organizacija koju su SAD, EU i Velika Britanija proglasile terorističkom, oteo je u oktobru 2023. oko 250 Izraelaca, a u njihovom napadu na Izrael je ubijeno oko 1.200 ljudi.
Analitičari kažu da bi ubrzana razmjena talaca i zatvorenika mogla značiti da obje strane žele osigurati ono što sada mogu, zbog zabrinutosti da će primirje biti prekinuto prije nego što prva faza istekne sljedeće sedmice.
“Ono što sada gledamo je vjerovatno – moguće brže rješenje za drugu fazu”, kaže je Miret Mabruk, viša saradnica na Institutu za Bliski Istok.
“Ali ako se to dogodi, onda će to biti signal i da je sukob pri kraju”, rekla je ona za Glas Amerike. “A to je nešto što je [izraelski] premijer Netanyahu rekao da neće htjeti bez razoružanja Hamasa.”
Vjeruje se da Hamas drži još oko 70 zarobljenika, od kojih je polovina živo. Oni inistiraju da će ih osloboditi samo u zamjenu za trajni prekid borbi i potpuno povlačenje izraelskih snaga iz Gaze.
Izraelska kontraofanziva poslije napada Hamasa raselila je više od dva miliona Palestinaca i ubila više od 48.200 ljudi, uglavnom žena i djece, prema Ministarstvu zdravlja Gaze. Izraelska vojska kaže da broj poginulih uključuje 17.000 militanata.
U radu na priči je učestvoavala i Kim Lewis.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.