Trumpova najava ove sedmice da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom šokirala je Kijev i njegove partnere u Evropi, izazivajući strahove da bi njih dvojica mogli dogovoriti bilateralni sporazum o budućnosti Ukrajine – i tek kasnije ga predstaviti Kijevu.
Washington i Moskva su od tada izjavili da će Ukrajina biti uključena u diskusije o sporazumu, iako detalji o tome kako će se ti razgovori odvijati ostaju nejasni, piše The Washington Post.
Linija fronta trenutno je duga oko 600 milja, a svaka zemlja, uključujući Sjedinjene Američke Države, ima svoje interese u potencijalnom sporazumu.
Šta Ukrajina želi
Ruski predsjednik Vladimir Putin izvršio je invaziju na Ukrajinu 2022. godine nadajući se da će zauzeti Kijev i provesti promjenu režima. Taj cilj nije uspio, a Ukrajina je uspjela povratiti dio teritorija koji je Rusija zauzela. Međutim, Moskva i dalje kontroliše oko 20 posto ukrajinske zemlje.
Ukrajina godinama insistira da rat mora završiti povratkom svih njenih suverenih teritorija, definiranih u trenutku njene nezavisnosti od Sovjetskog Saveza 1991. godine. Te iste granice često se opisuju kao ukrajinske granice prije 2014. godine.
Kijev je ostao čvrst u stavu da neće priznati nijedan ruski okupirani teritorij kao ništa drugo osim ukrajinskog.
“Pravno, nikada nećemo priznati te teritorije kao ‘ruske’ ili ‘neruske’ ili bilo šta drugo”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak na godišnjoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. “Jasno kažem: to su ukrajinski teritoriji, i to je apsolutna ‘crvena linija’ jer je to zagarantovano ukrajinskim ustavom”.
Godine 2014. Rusija je nezakonito anektirala Krim, poluostrvo na Crnom moru. Također je podržala separatiste koji su zauzeli teritorij u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk i zatim ih proglasili proruskima. Ti su prostori sada pod ruskom kontrolom.
Od potpune invazije 2022. godine, ruske snage su napredovale u Lugansku, konačno zauzevši cijelu regiju. U Donjecku su zauzeli Mariupolj, a zatim vodili intenzivne bitke za gradove poput Bahmuta i Avdijevke. Trenutno su fokusirani na Pokrovsk, glavnu željezničku raskrsnicu u regiji.
Ukrajina je također više puta tražila da bude pozvana da se pridruži NATO-u, obrambenom savezu koji od članica zahtijeva da brane druge članice u slučaju napada. U slučaju da NATO ne postigne dogovor o takvoj pozivnici – što izgleda sve vjerovatnije – Ukrajina je zatražila ekvivalentne sigurnosne garancije od svojih partnera.
Ove sedmice, američki sekretar odbrane Pete Hegseth ohladio je ključne aspekte ukrajinskog popisa želja, rekavši da zemlja ne bi trebala očekivati članstvo u savezu i da također nije realno očekivati povratak Ukrajine na njene granice prije 2014. godine.
U Ukrajini i inozemstvu, mnogi su te izjave vidjeli kao skidanje važnih pregovaračkih aduta sa stola prije bilo kakvih pregovora i davanje Rusiji prednosti.
Zelenski je u petak rekao da će Kijev zahtijevati adekvatnu sigurnosnu pomoć i mnogo veću vojsku ako mu ne bude dodijeljeno članstvo u NATO-u, uključujući barem udvostručenje ukupnog broja brigada kako bi se pariralo Rusiji.
Neki od ukrajinskih saveznika vode razgovore o mogućem prijedlogu za raspoređivanje trupa u Ukrajinu, koje bi mogle služiti kao odvraćajuća sigurnosna snaga, a ne kao mirovne trupe.
Ruski zahtjevi
Rusija insistira da želi zadržati svu ukrajinsku zemlju koju je već zauzela – i još nešto više.
Već je polagala pravo na ostatak teritorija u ukrajinskim regijama koje samo djelomično kontroliše, insistirajući da nekoliko većih gradova i mjesta u tim regijama mora biti predano. To bi značilo proširenje ruske kontrole na grad Herson, koji je Ukrajina oslobodila u novembru 2022. godine. Također bi značilo da Rusija zauzme ostatak regija Donjeck i Zaporožje, uključujući grad Zaporožje, koji je dosad odolijevao okupaciji.
Ako bi Rusija postigla svoj cilj, kontrolisala bi cijele regije Herson, Zaporožje, Donjeck, Lugansk i Krim. Ukrajina je dugo upozoravala da bi Moskva vjerovatno iskoristila svaku pauzu u borbama da se pregrupiše i planira daljnje napade na druge dijelove Ukrajine, posebno ako Kijev ostane bez ključnih sigurnosnih garancija.
Ono što Rusija ne želi jeste da bilo koji ruski teritorij bude dio pregovora. U augustu 2024. godine Kijev je pokrenuo iznenadnu prekograničnu ofanzivu na zapad Rusije, koja graniči s ukrajinskom regijom Sumi. Ukrajinski zvaničnici su rekli da će napad pomoći u stvaranju tampon zone kako bi spriječili Rusiju da koristi regiju za napad na Ukrajinu. Već šest mjeseci Rusija nije uspjela izbaciti Ukrajinu, uprkos raspoređivanju savezničkih sjevernokorejskih vojnika u svojim napadima.
Zelenski je predložio razmjenu oko 200 kvadratnih milja teritorija koje Ukrajina kontroliše u regiji Kursk za ukrajinski teritorij pod kontrolom Rusije. Kremlj je odbio ovaj plan.
“To je nemoguće”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ove sedmice. “Rusija nikada nije raspravljala niti će raspravljati o razmjeni svoje teritorije”. Također je rekao da će sve ukrajinske jedinice koje nisu uništene od strane Rusije “biti protjerane”.
Moskva je također insistirala da članstvo u NATO-u ne može biti na stolu. Ove sedmice Trump je sugerirao da su ukrajinske ambicije prema NATO-u uzrokovale rusku invaziju na zemlju — ponavljajući uobičajeni ruski narativ da je Moskva napala susjeda u činu samoodbrane.
Šta traže Sjedinjene Američke Države
Trump je tokom predizborne kampanje insistirao da će brzo okončati rat u Ukrajini i čini se da je nestrpljiv da započne pregovore – iako tačne pozicije njegovog tima o ključnim pitanjima ostaju nejasne.
Ono što je poznato jeste da je Trump zainteresiran za osiguranje pristupa ukrajinskim rijetkim mineralima. Neki su još uvijek pod ukrajinskom kontrolom, dok su drugi već zauzeti od strane Rusije. Jedno ključno nalazište litija koje Ukrajina još uvijek drži trenutno je udaljeno samo oko 10 milja od linije fronta. Ruska želja za kontrolom tih istih resursa utjecala je na njezine odluke na bojnom polju.
Ukupna vrijednost ukrajinskih ležišta ostaje nejasna, ali Trump je ovog mjeseca izjavio da je zainteresiran za sporazum koji bi praktično zamijenio ukrajinske minerale, poput litija, titanija i urana, za kontinuiranu američku pomoć. “Tražimo dogovor s Ukrajinom, gdje će oni osigurati ono što im dajemo svojim rijetkim mineralima i drugim stvarima”, rekao je Trump ovog mjeseca.
Američki ministar finansija Scott Bessent posjetio je Kijev ove sedmice, gdje je opisao dogovor o mineralima kao “sigurnosni štit” za poslijeratnu Ukrajinu. Zelenski je izrazio spremnost da slijedi takav dogovor. Zelenski se u petak na marginama Minhenske konferencije susreo s američkim senatorima, gdje je razgovarao o ekonomskoj saradnji, uključujući minerale, napisao je na X.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.