Ustavni sud Bosne i Hercegovine je privremeno stavio van pravne snage Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastava, grba i himne bh. entiteta Republika Srpska. Sud je time usvojio zahtev Denisa Bećirovića, člana Predsedništva BiH.
Ovom odlukom, pišu agencije, Sud je privremeno zaustavio primenu izmene Zakona, koja je podrazumevala da se na javnim ustanovama u RS-u, osim simbola RS-a, mogu isticati i simboli stranih država.
Kako se navodi, Ustavni sud, ne prejudicirajući odluku o meritumu ovog zahteva za ocenu ustavnosti, ukazuje da se omogućavanje isticanja simbola stranih država može tumačiti kao stvaranje pravnog okvira koji narušava suverenitet i teritorijalni integritet BiH na jednom delu njene teritorije, što može imati dugoročne posledice po ustavni poredak.
Sud, dodaje se, zato smatra da postoje „valjane sumnje“ da bi osporeni zakon mogao narušiti ustavni poredak i političku stabilnost Bosne i Hercegovine, što je u ovoj fazi dovoljno da se utvrdi postojanje „dokazive tvrdnje“ za mogućnost nastupanja neotklonjivih štetnih posledica kao uslova da bi Ustavni sud usvojio zahtev za privremenu meru.
Ustavni sud smatra da preduzimanje bilo kakvih radnji na osnovu osporenog zakona i pre odlučivanja o meritumu ovog predmeta može biti percipirano kao čin paralelne spoljne politike.
„Zbog toga, moguće je nastupanje štetnih posledica i u međunarodnim odnosima ako bi se u RS isticali ili koristili simboli stranih država u javnosti i na službenim dokumentima, i to van onoga što predstavlja službenu spoljnu politiku Bosne i Hercegovine.“
Takođe se naglašava da „imajući u vidu prošlost u BiH, nesporno je da pitanje upotrebe simbola stranih država od entiteta RS predstavlja osetljivo pitanje, zbog čega bi primena takvog zakona potencijalno mogla izazvati političke napetosti unutar BiH i dodatno pogoršati odnose između entiteta i državnih institucija.“
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, objašnjava za Danas da je himna „Bože, pravde“ ranijom odlukom Ustavnog suda BiH proglašena neustavnom, jer je „vrijeđala osjećanja Bošnjaka i Hrvata, potencirajući samo srpski sentiment“.
„Zato je Republika Srpska mijenjala himnu, grb i zastavu, sve do trenutka aktiviranja Deklaracije svesrpskog sabora, pri čemu srpski zvaničnici u BiH nisu vidjeli ništa sporno u prenaglašavanju i dominaciji veze među Srbima“, ukazuje naša sagovornica.
Pri tome, naglašava ona, nisu se zapitali kako bi oni reagovali da su od Hrvata i Bošnjaka stigli zahtevi da se uz zastave entiteta okače, recimo, šahovnica ili turska zastava jer bi takve zahteve odbili.
„Ovakve odluke političkog autoriteta se u kontekstu BiH doživljavaju kao prevelik uticaj i miješanje u unutrašnje stvari iz susjedne Srbije, a nipodaštavanje i omalovažavanje same države BiH“, zaključuje Topić.
Sporni Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne je stupio na pravnu snagu nedavno, 1. februara 2025. godine. Stoga, „privremeno obustavljanje njegove primene bi, svakako, izazvalo manje štete nego otklanjanje posledica primene takvog zakona u slučaju da Ustavni sud usvoji zahtev za ocjenu ustavnosti“, navodi Sud.
Odluka Ustavnog suda u BiH donesena je uoči dvodnevne posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Banjaluci zbog obeležavanja Sretenja.
U junu prošle godine je u Beogradu usvojena deklaracija na Svesrpskom saboru, a njom je odlučeno da će bh. entitet Republika Srpska prvi put kao svoj praznik i Dan državnosti proslaviti Sretenje, odnosno Dan državnosti Srbije, koji se obeležava 15. februara.
Dragomir Anđelković, politički analitičar, kaže za Danas da mnogima i na tzv. Zapadu i na Istoku odgovaraju kontrolisane tenzije u našem regionu koji nazivaju Zapadni Balkan.
„EU dobija izgovor za obustavljanje širenja, koje zapravo ima finansijske i druge motive unutar nje. NATO održava ulogu lažnog regulacionog faktora. Rusija za unutrašnju upotrebu koristi celu stvar, predstavljajući svojim građanima da vodi nekakvu bitku protiv zapadnih faktora van svoje primarne sfere uticaja“, objašnjava Anđelković.
Kako ukazuje, u tom balkanskom (geo)političkom pozorištu u kojem se izvodi inostrana predstava, značajnu ulogu imaju i domaći politički glumci, a među njima je najvažniji Aleksandar Vučić.
„Vučić uspeva uporedo da zadovolji niz stranih režisera i da iz toga egoistično profitira. Sada kada je ozbiljno poljuljan, oni mu sofisticirano priskaču u pomoć“, navodi naš sagovornik.
On naglašava da u tom svetlu treba gledati i na odluku institucije „koja se imenuje kao Ustavni sud BiH, a zapravo je transmisija moći evroatlantskih okupacionih činilaca, koji susednu državnu zajednicu tretiraju kao koloniju nalik onima koje su do sredine 20. veka evropske zemlje imale u Africi i Aziji“.
„Sada namerno dolivaju ulje na vatru naših decenijskih nacionalnih tenzija, kako bi malo veći, ali i dalje potpuno kontrolisani plamen, dao priliku oficijelnom Beogradu da pojačanim patriotskim pričama i pozerskim potezima proba da preusmeri pažnju građana Srbije i tako otupi oštricu njihovog nezadovoljstva autokratsko-korumpiranom vlašću“, navodi Danasov sagovornik.
Odjednom će, dodaje Anđelković, zastave i grbovi postati bog zna koliko važna tema, pričaće se o ugroženom nacionalnom interesu, razmenjivaće se teške reči na relaciji Beograd-Sarajevo-Banja Luka, a u sve će se mešati i razni moćni i nemoćni stranci.
„Naravno, od svega toga neće biti ništa osim prazne priče. Uz nadu Vučića i njegovih NATO i drugih partnera, da će sprska javnost ponovo biti zaluđena, te će ključni balkanski multikvisling – asimetrični sluga Vašingtona, Brisela, Moskve i Pekinga, kojima daje danak na štetu građana Srbije da bi mu radi toga pomagali da nastavi da eksploatiše našu zemlju – uspeti nekako da ispliva iz velikih problema“, kaže naš sagovornik.
On ocenjuje da je Ustavni sud BiH „sa onim što radi, u tom kontekstu, suštinski isto što i vrhovni javni tužilac Srbije Zagorka Dolovac ili režimski mediji tipa Informera“.
„Sve to su sredstva našeg spin-diktatora i njegovih stranih mentora, koja imaju za cilj da se ništa ne promeni u Srbiji i njenom okruženju“, zaključuje Anđelković.
Podsećamo, bošnjački član Predsedništva BiH Denis Bećirović, podneo je zahtev za ocenu ustavnosti spornog zakona ranije, ističući da zakon predstavlja antiustavni i antidejtonski akt koji ozbiljno podriva suverenitet i teritorijalni integritet BiH.
Bećirović je takođe upozorio na to da se zakon temelji na merama donesenim u okviru tzv. svesrpskog sabora, čime se dodatno narušavaju temelji Opštog okvirnog sporazuma za mir u BiH.
Komentarišući to što je Ustavni sud BiH usvojio zahtev Bećirovića, predsednik Narodne partije Srpske Darko Banjac izjavio je Srni da „u krnjem Ustavnom sudu BiH nema sudija iz reda srpskog naroda, te da je davno izgubio legitimnost, i radi po direktivama političkog Sarajeva, a u njemu sjede stranci koji ne poznaju pravni sistem zemlje“.
„To je paradoks koji nigdje na svijetu ne postoji, jedino u ovoj nakaradnoj državnoj zajednici koja se zove BiH“, poručio je Banjac, preneo je RTRS.
On je dodao da je simptomatično to što je krnji Ustavni sud BiH ovakvu odluku doneo pred dolazak Vučića u Banjaluku na zajedničku proslavu Dana državnosti Srbije i Dana državnosti Republike Srpske.
Banjac je rekao da su istaknute zastave Republike Srpske i Srbije, kao i da će biti intonirane himne, te podsetio da je Narodna skupština Srpske usvojila Zakon o zastavi, grbu i himni.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.