Novinarki portala Magločistač iz Subotice Mirani Dmitrović je danas u Beogradu uručena prva nagrada za izveštavanje o kulturi koju, u sklopu programa „Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“, dodeljuju Britanski savet i Fondacija Tomson.
Mirani Dmitrović je, u kategoriji individualnih priča, osvojila prvu nagradu za tekst „Hod kroz istoriju subotičke likovne scene: ‘Sve je tu, a ničega nema’ „.
Druga nagrada pripala je Anisi Šerakiz Bosne i Hercegovine, za podkast o nastanku tuzlanske tehno-elektronske scene, a treća Gošetu Nikolovu iz Severne Makedonije za tekst „Mimovi: Jezik interneta koji prevazilazi kulturne barijere“.
U kategoriji kolaborativnih priča, prvo mesto su osvojile Lidija Pisker(Bosna i Hercegovina) i Sanja Đorđević (Srbija) za priču „Ženska lica naših ulica u Novom Sadu i Zenici“.
Drugo mesto je pripalo Lidiji Pisker i Džensonu Ćeli (Albanija) za priču „One Building, One Million Stories – Hotel Zenica/Piramida, Tirana“, a na trećem su Fatbard Nerđoni (Albanija) i Albini Vicković (Bosna i Hercegovina) za „Dosije Položaj muzeja u politikama iz oblasti kulture: Muzeji na Zapadnom Balkanu“.
Za nagrade je bilo kandidovano 76 priča 22 novinara i novinarke sa Zapadnog Balkana.
Odluku o dobitnicima nagrada doneo je tročlani žiri koji su činili Marko Miletić (Srbija), Toni Cifrovski (Severna Makedonija) i Agnesa Čavoli (Albanija).
Mirana Dmitrović je na svečanosti uručenja nagrada u Evropskoj kući rekla da „kultura, uz današnji imperativ brzine i druge dnevne teme, uvek nekako ostaje skrajnuta, ma koliko visoko mesto joj mi pridavali u uređivačkoj politici“.
„Programi poput ovog su zato značajni – da nas bukvalno nateraju da zastanemo, da razmislimo šta je stvarno bitno, da sagledamo temu iz jedne drugačije perspektive, da vidimo ko smo i gde smo na današnjim geografskim i mentalnim mapama kada je kultura u pitanju“, rekla je ona.
Njena Subotica, istakla je Dmitrović, „na polju likovne ili, kako se to danas kaže, vizuelne umetnosti, pre samo nekoliko decenija bila je istinski pionir na mnogim područjima, a danas je nema“, na šta njena priča ima veoma jednostavan odgovor: „Zato što su prestali da se cene ljudi od struke“.
„Ti ljudi, kulturni delatnici čiji je rad oduvek počivao na entuzijazmu, nekada su imali viziju, i – što je još važnije – podršku šire društvene zajednice da svoje ideje i ostvare. A to danas najviše fali“, ocenila je Dmitrović.
Ona je poručila i da je najveća nagrada za novinare kada njihov rad dovede do promene, te se nada da će i njena priča bar podstaći na razmišljanje one koji odlučuju „da više uvažavaju ljude od struke, i da podrže njihove vizije“.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.